n/p g. Predragu Štromaru
Poštovani gospodine potpredsjedniče Vlade za društvene djelatnosti,
Hinina vijest od 24.8.2017. kaže:
“HNS daje punu podršku ministrici znanosti i obrazovanja, Blaženki Divjak, i traži da pilot faza kurikularne reforme, bez odgode, krene sa sljedećom školskom godinom“, zaključak je Predsjedništva stranke koje se danas sastalo u Varaždinu.
„Donijeli smo odluku da moramo od iduće školske godine 2018./2019. početi s pilotom kurikularne reforme. Tu dajemo potpunu podršku Blaženki Divjak, ministrici znanosti i obrazovanja, da je provede“, izjavio je v.d. predsjednika HNS-a, Predrag Štromar, nakon Predsjedništva HNS-a u Varaždinu 24. kolovoza 2017.
Štromar je dodao da je prema svim analizama znanje naše djece u odnosu na zapadnoeuropsku ispod prosjeka i da im je umjesto učenja napamet potrebna kreativnost.
Zaključak Predsjedništva HNS-a je da će kao dio vlade Republike Hrvatske kroz Ministarstvo znanosti i obrazovanja poduzeti sve korake kako bi se hrvatskom saboru pravovremeno uputili svi potrebni dokumenti, s ciljem da se poduzmu sve raspoložive radnje kako bi pilot faza projekta kurikularne reforme počela s primjenom školske godine 2018./2019.
http://amp.index.hr/article/990341/hns-obrazovna-reforma-mora-krenuti-sljedece-skolske-godine
Ako ste točno preneseni, čudi me da ste kao dugogodišnji javni djelatnik, gospodarstvenik, dužnosnik, otac i potpredsjednik hrvatske Vlade za društvene djelatnosti mogli tako nešto izjaviti.
1. U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, koju je Hrvatski sabor donio 17.10.2014., http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html, uopće se ne spominje “pilot kurikulne reforme“. Kakvu je potporu Predsjedništvo HNS-a dalo svojoj ministrici da provede nešto što nije predviđeno da bude? Ni Strategijom ni ikojim zakonom?
2. Od kad je Ministarstvo ovlašteni predlagatelj ikojega akta Hrvatskom saboru? Prema Ustavu, to mogu činiti saborski zastupnici, odbori, klubovi i Vlada. Ni predsjednik Republike, ni ikoji ministar. Samo zakonodavna vlast i Vlada.
3. Prema članku 48. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i ustaljenom običaju, školska godina počinje 1. rujna. Ako netko 24. kolovoza 2017. kaže: “HNS… traži da pilot faza kurikularne reforme, bez odgode, krene sa sljedećom školskom godinom“, onda bi se to trebalo odnositi na školsku godinu koja počinje 1. rujna 2017., a ne prekoiduću, koja počinje 1. rujna 2018.
4. U očitovanju od 5.11.2013. Blaženka Divjak iznijela je niz primjedaba na Nacrt strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije:
http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Dokumenti_javnost/Dokumenti/Javne_rasprave/Strategija_OZT_nacionalna/prof._Divjak_-_Prilog_raspravi_OZT.pdf
Kako je sad odjednom na sve njih zaboravila?
5. Prema kojim je točno “svim analizama znanje naše djece u odnosu na zapadnoeuropsku ispod prosjeka”? Nevjerojatna je lakoća kojom se politikanski obezvrjeđuje sve što u Hrvatskoj vrijedi. I to još čini resorni potpredsjednik hrvatske Vlade, za društvene djelatnosti?!
Upravo suprotno toj tvrdnji:
Međunarodno istraživanje petnaestogodišnjaka iz matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti (PISA) iz 2009. i 2012.,
Međunarodno istraživanje učenika četvrtih i osmih razreda osnovne škole i maturanata u znanju matematike i prirodoslovlja (TIMSS) iz 2011. i 2015.,
Međunarodno istraživanje čitalačke naprednosti učenika četvrtih razreda osnovne škole (PIRLS) iz 2011. i 2015.,
Međunarodno istraživanje računalne i informacijske pismenosti četrnaestogodišnjaka ICILS 2013.,
Međunarodno istraživanje građanskoga odgoja i obrazovanja učenika četvrtih razreda osnovne škole (ICCS) 2015. i
Europsko istraživanje jezičnih osposobljenosti ECLS 2011.
NE DAJU TEMELJ TAKVU ZAKLJUČKU. Naprotiv,
“Hrvatska se prema postignutom rezultatu u istraživanju PIRLS 2011. nalazi na 8. mjestu, s postignutih 553 boda, što je 53 boda više od međunarodnoga prosjeka.
Prema postignutim rezultatima iz vještine čitanja Hrvatska se može uspoređivati sa Sjevernom Irskom, SAD-om, Danskom, Kineskim Tajpehom, Irskom, Engleskom i Kanadom, jer ne postoje razlike između postignutih prosječnih rezultata učenika iz Hrvatske i učenika iz navedenih zemalja.”
https://www.ncvvo.hr/wp-content/uploads/2015/12/Kratki-sa%C5%BEetak-PIRLS.pdf
U području čitalačke pismenosti PISA 2012. hrvatski su učenici postigli 485 bodova. Od europskih zemalja najbolji rezultat ostvarile su Finska (542 boda) i Irska (523 boda). Najlošiji rezultat postigao je Peru (384 boda), Katar (388 bodova) te Kazakstan (393 boda).
“Postignuti rezultat iz prirodoslovlja TIMSS 2011. u Hrvatskoj iznosi 516 bodova i 16 bodova je veći od međunarodnog prosjeka, te se prema postignutom rezultatu Hrvatska nalazi na 23. mjestu.
Prosječni rezultati postignuti u prirodoslovlju u Hrvatskoj mogu se uspoređivati s prosječnim rezultatima učenika iz Portugala, Slovenije, Sjeverne Irske, Irske, Australije, Srbije, Litve i Rumunjske.”
https://www.ncvvo.hr/wp-content/uploads/2015/12/Kratki-sa%C5%BEetak-PIRLS.pdf
U području prirodoslovne pismenosti PISA 2012. hrvatski su učenici postigli 491 bod. Od europskih zemalja pri vrhu ljestvice nalaze se Finska (545 bodova) i Estonija (541 bod). Najlošiji rezultat u prirodoslovnoj pismenosti postigli su Katar (348 bodova), Indonezija (382 boda) i Peru (373 boda).
“U ispitivanju TIMSS 2015. iz prirodoslovlja su učenici 4. razreda u RH zauzeli su mjesto od ukupno 47 država i postigli iznadprosječan rezultat od 533 boda (međunarodni prosjek iznosi 500 bodova), odnosno 17 bodova više nego u ciklusu 2011. godine.”
https://www.ncvvo.hr/medunarodna-istrazivanja/timss/
Hrvatska je u TIMPSS-u 2015. iz prirodoslovlja ispred Irske, Njemačke, Litve i Danske.
“Prema postignutom rezultatu iz matematike TIMSS 2011., Hrvatska se nalazi na 30. mjestu s 490 postignutih bodova, što je 10 bodova manje od međunarodnoga prosjeka.
Prema ukupnim prosječnim rezultatima postignutim iz matematike, Hrvatska se može uspoređivati s prosječnim rezultatima Norveške, Novog Zelanda i Rumunjske.”
https://www.ncvvo.hr/wp-content/uploads/2015/12/Kratki-sa%C5%BEetak-PIRLS.pdf
U području matematičke pismenosti PISA 2012. hrvatski su učenici postigli 471 bod. Od europskih zemalja najbolji rezultat postigao je Lihtenštajn (535 bodova), Švicarska (531 bod) te Nizozemska (523 boda). Najlošiji rezultat u matematičkoj pismenosti postigli su Katar (376 bodova), Indonezija (375 bodova) i Peru (368 bodova).
“U ispitivanju TIMSS 2015. iz matematike učenici 4. razreda u RH zauzeli su mjesto od ukupno 47 država te rezultat od 502 boda (međunarodni prosjek iznosi 500 bodova), odnosno 12 bodova više nego u ciklusu 2011. godine. Učenici su bili najuspješniji u sadržajnoj domeni geometrijskih oblika i mjerenja te kognitivnoj domeni zaključivanja.”
https://www.ncvvo.hr/medunarodna-istrazivanja/timss/
Hrvatska se u matematici prema TIMSS-u 2015. nalazi ispred Slovačke i Francuske.
itd.
Nadam se da ćete mi pružiti proturazloge za svoju tvrdnju, ako je točno prenesena i ako pri njoj ostajete, ili da ćete ubuduće s više istinoljubivosti i poštovanja govoriti o hrvatskim roditeljima, učenicima i učiteljima koji nisu ispodprosječni.
S poštovanjem,
Petar Marija Radelj
Trnovčica 105
10040 Zagreb