Projekt Velebit – Opsada Sigeta 1566. (cijeli film)

Za Projekt Velebit, s mađarskog pohrvatio Marko Jurič.

0
2752

Film o opsadi Sigeta, u koprodukciji Projekta Velebit i mađarskih vlasti (sa hrvatskima od HAVC-a do hrvatske vlade, nezainteresirao, stojeći sa strane).
U čast i slavu hrvatskim junacima poginulim kod Sigeta, i svim junacima koji su se kroz povijest borili i ginuli za Hrvatsku, nikad više nego u Dvadesetom stoljeću, nikad više nego polovinom toga stoljeća i pri kraju mu, završivši sa slavnom bitkom gromoglasnog imena Oluja, od koje hrvatsko srce drhti slavljem a ruke potučenoga neprijatelja strahom. 

Ovih toplih dana kolovoza prije puno godina, točnije daleke 1566. godine u gradu Sigetu ponosni i prkosni hrvatski vojnici rekli su “NE” moćnom turskom sultanu Sulejmanu veličanstvenom, odbili predaju i prihvatili boj iako je omjer bio jedan na pedeset. To junaštvo je djelom bilo potaknuto habsburškom strategijom otpora Osmanlijama i obećanjima lažljivog austrijskog kralja Maksimilijana da će im priskočiti u pomoć. Ali jeftini bečki despot nije bio dorastao ne samo turskom sultanu, nego ni vlastitim obećanjima. Ali to neka ostane njemu i njegovima na vječnu sramotu.

Istovremeno zdravlje vremešnoga, sedamdesetgodišnjeg sultana Sulejmana Veličanstvenog bilo je ozbiljno narušeno, a utvrda Siget nalazi se pred padom. Postalo je izvjesno da pojačanja kralja Maksimilijana neće doći i da je utvrda prepuštena sudbini. Sultan koji je prije toga ostvario mnoge značajne pobjede u svojoj ratničkoj karijeri žarko je želio osvojiti Siget. Pogotovo je bio vezan za datum 29. kolovoza, jer je toga nadnevka 1521. godine osvojio Beograd i 1526. pobjedio Ugare na Mohačkom polju. Bile su to veličanstvene pobjede koje su ga zauvijek smjestile među slavne likove turske povijesti.

Ipak, Siget se pokazao nešto tvrđim zalogajem i umjesto da tu utvrdu slomi toga 29. kolovoza 1566. godine, Sulejman je u šatoru, na tuđoj zemlji, brojio svoje posljednje sate života. Nije mu pošlo za rukom osvojiti Siget jer je prije pada utvrde preminuo.

Nakon mjesec dana turskih prodora, kad su veliki požari zahvatili Siget, utvrda je bila potpuno uništena i Nikola Zrinski je s preživjelim braniteljima odbio se predati te su istrčali u posljednji juriš. Nikola je bio prekaljeni ratnik, s puno bitaka u svojoj biografiji i znao je vrlo dobro kako u slučaju predaje Turci znaju bili okrutni. Izabrao je slobodu.

Toga kolovozu 1566. za tih stotinu tisuća Turaka pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog Siget nije bio cilj, nego Beč, u kojem je stolovao bijednik imena Maksimilijan. Na putu Turcima se našla utvrda Siget, u malom mađarskom mjestu Szigetvar nedaleko današnje hrvatske granice, koja je bila pod zapovjedništvom ondašnjeg slavnog hrvatskog bana Nikole Zrinskog. Turci nisu htjeli ostaviti iza sebe neosvojenu utvrdu te su pokrenuli napade na Siget. Posadu utvrde činilo je oko dvije tisuće hrvatskih i nešto manje mađarskih vojnika. Branitelji su se nadali pomoći lažljivog austrijskoga cara Maksimilijana, čiji su prostor i branili, ali je kukavički Habsburgovac prodao hrvatske junake Turcima. U mjesec dana opsade i uslijed brojnih juriša utvrda je konačno pala. Nikola Zrinski i njegovi vojnici odbili su predati se u trenucima kad je utvrda već gorjela te su radije izašli u posljednji juriš i poginuli junačkom smrću. Ta je gesta odjeknula u cijeloj tadašnjoj Europi i jeka tog divljenja čuje se i danas.

Iz utvrde je preživjelo svega nekoliko branitelja. Civili su odvedeni u roblje u Tursku dok su Turci izgubili oko 30 tisuća vojnika. Time je hrvatskom požrtvovnošću prekinut turski pohod na Beč i Europu, a danas se s pravom možemo zapitati jesu li bili dostojni te žrtve?

Pjesma “U boj, u boj” iz opere Nikola Šubić Zrinski autora Ivana pl. Zajca govori o tom junačkom činu, o jednoj od velikih bitaka iz višestoljetnog hrvatsko-turskog rata. Navodno je J.R.R. Tolkien upotrijebio juriš u smrt Nikole Zrinskog kao motiv juriša iz utvrde Helm’s Deep u svojoj knjizi Gospodar prstenova što govori o odjeku ove slavne bitke u cijelome svijetu. Projekt Velebit je odao počast hrvatskim junacima koji su poginuli za obranu svoje domovine obradom pjesme ‘U  boj, u boj’ u rock verziji čija je premijera prikazana 14. lipnja 2017. godine u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. Također je tom prilikom prikazana hrvatska premijera sinkroniziranog 3D animiranog filma o slavnoj bitci na Sigetu, u produkciji mađarske kuće Történelmi Animációs Egyesület obrađenog u produkciji Projekta Velebit koji možete pogledati iznad naslova ove stranice.

U čast i slavu hrvatskim junacima poginulim kod Sigeta, i svim junacima koji su se kroz povijest borili i ginuli za Hrvatsku, nikad više nego u Dvadesetom stoljeću, nikad više nego polovinom toga stoljeća i pri kraju mu, završivši sa slavnom bitkom gromoglasnog imena Oluja, od koje hrvatsko srce drhti slavljem a ruke potučenoga neprijatelja strahom. 

Animirani film Siget ‘1566’ snimljen je u produkciji neprofitne udruge ‘MANK’ iz Budimpešte. Zahvaljujemo predsjedniku udruge “MANK” dr. Jánosu Hóvári sgd., Brigitti Porkoláb, gradonačelniku Sigeta dr. Peteru Vass te dr. Szabini Brigovácz, koji su nam dozvolili da film prikažemo i u Hrvatskoj.

Komentari