U Hrvatskoj se puno govori o današnjoj Rusiji, ali na način da se njena vojna moć koristi kao mjerilo gospodarske, što niti malo ne odgovara stvarnosti.

Rusija je gospodarski danas relativno malena zemlja.

Priložena “Pie chart” (strukturni kolač) je iz veljače ove godine, a kako zapadni embargo grize, rusko gospodarstvo je u daljnjem padu.

U veljači ove godine ruska ekonomija je bila manja od australske sa 1.8% svjetske ekonomije, jedne zemlje sa 20 milijuna stanovnika, u uspoređenju s ruskih skoro 150 milijuna. Da ju ne uspoređujemo s Amerikom, GDP prosjek za zemlje G7 iznosi preko 5 trilijuna dolara, a ruski 1.4 trilijuna.

Za razliku od Australije, čiji vojni proračun iznosi 2% GDP-a, ruski iznosi oko 40%, što unatoč toga sačinjava svega 17% američke potrošnje na vojsku.

S tim u vidu, ruska ekonomija se zapravo nalazi među onih 20% ostalih, ispod Saudijske Arabije, Švicarske, Turske i Holandije.

Dodatni negativni faktor je da 40% ruskog proračuna sačinjava izvoz energetika, odnosno ima previše jaja u jednoj košarici, a tu košaricu neki američki energetski planovi, koji uključuju i Hrvatsku, mogu dobro stresti.

Unatoč svega toga, Putin uživa podršku 80% stanovništva, što rusku demokraciju stavlja na istu razinu na kojoj se nalazi i njeno gospodarstvo.

Naravno, sve to ne umanjuje rusku vojnu a posebno nuklearnu moć, ali koje koristi od toga?!

Ne stavljajući u jednadžbu mogućnost općeg atomskog rata, svaki ruski vojni angažman na svjetskim žarištima poput Sirije, stavlja još veći pritisak na rusku ekonomiju.

Rusija se ne može nositi s američkim 18-trilijunskim gigantom, koji svoje vojne troškove absorbira s lakoćom.

Putinove ambicije koje neki uspoređuju s onim carističkima, treba staviti u perspektivu ruske gospodarske moći a to su lisičine koje nikakava kamuflaža ni paradiranje ne mogu sakriti.

Foto:  Pie Chart, Wikipedia

 

Prethodni članakHibridni rat kopiladi s posebnim zadaćama
Sljedeći članakNormalni vjernici vire ispod šinjela maršala Tita
Hrvatski državotvorni i suverenistički djelatnik od 1971. godine Urednik emigrantskog "Hrvatskog tjednika" 1980-1990. Pročelnik za promičbu HDP-a od osnutka do 1991. Inicijator Projekta Velebit 2016. i urednik portala projektvelebit.com.