Marketinški projekt što ga je lansirao „Večernji list“ pod egidom „Hrvatska kakvu trebamo“ nastavio je brendiranjem Hrvatske na međunarodnoj sceni. Tom izazovu odazvali su se brojni političari na čelu s predsjednicom Republike Kolindom Grabar Kitarović, znanstvenici, politolozi, umjetnici i medijski stručnjaci. Skup je prije svega poslužio samom “Večernjem listu” da promovira sebe, jer mu je naklada deset puta manja nego što je bila kad ga je pod sumnjivim okolnostima kupila austrijska “Styria” tobože katolička firma, a stvarni kupac je bio moćni kapital austrijskih Srba i socijalista koji su se čuvajući Jugoslaviju protivili uspostavi hrvatske države. S te točke gledišta upitno je zašto su se brojni društveni djelatnici odazvali marketinškom projektu privatnog “Večernjeg lista” koji u svakom slučaju, kao novina u stranom vlasništvu, nije od nacionalnog značaja.

Kad se govori o brendiranju zemlje u međunarodnoj javnosti, Hrvatska je pod svojom političkom elitom brendirana kao jedna od najkorumpiranijih članica Europske unije. Nije slučajno Hrvatska jedna od rijetkih tranzicijskih zemalja koja je zbog koruptivnih radnji procesuirala svojeg premijera. Uz to hrvatska politička praksa omogućuje krivično procesuiranim osobama da obnašaju javne funkcije. S takvom legitimacijom pokušaj “Večernjeg lista” da se raspravlja o novom brendiranju države na međunarodnoj sceni je totalno promašen.

Prije svega postavlja se pitanje je li “Večernji list” vjerodostojna firma da se bavi projektom “Hrvatska kakvu trebamo”. Jednostavno rečeno „Večernji list“ je jedan od glavnih zagovornika antihrvatske nacionalne politike. Dovoljno se sjetiti da je prva stvar koju je provelo novo uredništvo “Večernjeg lista” kad ga je preuzelo, bilo ukidanje rubrike “Hrvatska” koja je postojala čak i u doba komunizma. Pravu antikatoličku orijentaciju novina, uredništvo je pokazalo skandaloznom fotomontažom pape Benedikta XVI uoči njegovog posjeta Hrvatskoj. Odsjećajući lijevu ruku na jednoj homiliji prikazalo je papu Ratzingera s nacističkim pozdravom. Naravno to nije sve. Kad je u Hrvatskoj došlo do smjene vlasti i na Pantovčaku i u Banskim dvorima “Večernji list” je s naslovne stranice vrištao naslovom “Praktični vjernici zavladali Hrvatskom”. “Večernji list” ima nekoliko desničarskih komentatora koji mu služe kao smokvin list uređivačke politike, jer kad bi i njih otpustio kao što je učinio s nekoliko nezavisnih komentatora (Dujmović, Pavičić, Šola) mogao bi zbog svoje otvorene neoliberalne i neojugoslavenske politike “zatvoriti butigu”. S takvom protuhrvatskom i regionalnom uređivačkom politikom prodana naklada se srozala na nekoliko desetaka tisuća primjeraka, dok je u doba Jugoslavije imao nakladu od preko 100.000, a u pojedinim trenutcima i nekoliko stotina tisuća primjeraka.

I takav “Večernji list” uzima sebi za pravo da pokreće raspravu o brendiranju Hrvatske u svijetu. U ovih 25 godina Hrvatska je, osim kao poželjna turistička destinacija, već negativno brendirala samu sebe o čemu naravno nije bilo riječi na posljednjem panelu “Hrvatska kakvu trebamo”. U ovih 27 godina nezavisnosti Hrvatska je jedna od rijetkih bivših komunističkih zemalja koja nije raskrstila s komunističkom prošlošću, niti se oslobodila svojih udbaških i kosovih utega, pa ju je tek članstvo u Europskoj uniji natjeralo da, unatoč pokušaju spašavanja s “lex Perković”, izruči dva bivša jugoslavenska agenta njemačkom pravosuđu. U tome je i “Večernji list” sudjelovao, jer je dva dana uzastopce omogućio prvooptuženom Josipu Perkoviću da na široko iznosi svoju obranu na strancama dnevnika. Na tu negativnu predodžbu Hrvatske ukazala je na “Večernjakovom” panelu i sama predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kazavši, kad je politička ocjena u pitanju da se onda Hrvatsku obično veže za Balkan. U ovih četvrt stoljeća hrvatska politička elita, počevši od predsjednika Tuđmana, vezivala je Hrvatsku za Balkan, a na tome su najviše radili predsjednici Stipe Mesić i Ivo Josipović. Naravno u svemu tome “Večernji list” nije ni malo bezgriješan, jer otkako su ga preuzeli novi gazde, njegova uređivačka politika se usmjerila na region, a ne na srednje-europsku ili mediteransku komponentu.

Kad se govori o brendiranju zemlje u međunarodnoj javnosti, Hrvatska je pod svojom političkom elitom brendirana kao jedna od najkorumpiranijih članica Europske unije. Nije slučajno Hrvatska jedna od rijetkih tranzicijskih zemalja koja je zbog koruptivnih radnji procesuirala svojeg premijera. Uz to hrvatska politička praksa omogućuje krivično procesuiranim osobama da obnašaju javne funkcije. S takvom legitimacijom pokušaj “Večernjeg lista” da se raspravlja o novom brendiranju države na međunarodnoj sceni je totalno promašen. Treba jednostavno priznati da bez unutarnjeg sređivanja stanja u državi s jasnom razdiobom vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku ne može biti pomaka o novom brendiranju Hrvatske. Ako SOA u godišnjem izvješčću ukazuje da 20 sudaca predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost, a o tome se znakovito šuti, naravno šuti i “Večernji list”, onda je svaka rasprava o novom brendiranju Hrvatske izlišna. Ili, ako ministar unutarnjih poslova, ne bez podloge, kaže da bi cijeli Ustavni sud trebao podnijeti ostavku, onda je to samo nova činjenica u brendu da u Hrvatskoj pravosuđe na funkcionira. Kad se sve uzme u obzir pokušaj “Večernjeg lista” da otvori temu o brendiranju Hrvatske, kolikogod bio poželjan s obzirom na stanje u kojem se država nalazi, potpuno je promašen i predstavlja još jedan pokušaj bacati prašinu u oči hrvatskoj  javnosti.

Foto: VL

Komentari