Dijana Glasnova je u posljenjih 30 minuta razgovora opisala hrvatsku kolebljivost, kmetovštinu, taj mentalitet popustljivosti, mentalitet praštanja, ispričavanja, mentalitet prihvaćanja optužbi pod imenom kolektivne krivnje, gdje se Hrvatima od Drugog svjetskog rata pa do danas stalno nameće teret radi kojega bi trebao šutiti i trpiti pod tim načelom ‘strpljen – spašen’.
Prije nekoliko dana u Podcastu Velebit nastupila je bugarska novinarka Diana Glasnova, stacionirana i akreditirana u Hrvatskoj. Prema reakcijama dade se zaključiti da jedan veliki broj ljudi koji prate Podcast Velebit nisu emisiju pogledali do kraja, a baš je u tih posljednih pola sata razgovora Dijana tako jasno okarakterizirala Hrvate, hrvatski odnos prema vlastitoj državi i situaciji u kojoj se nalazi, kako to može jedino netko sa strane, netko tko gleda izvana, nepristrano, netko tko vidi cijelu šumu, i nije mu zasjenjena stablima. Iako živi u Zagrebu, Dijana Hrvatsku vidi sa distance, udaljena koliko je Bugarska udaljena od Hrvatske, a baš ta distanca, čovjeka oslobađa onih svakodnevnih detalja sadržanih u 24-satnoj politici i dnevnim vijestima koje toliko okupiraju ljudsku koncentraciju da često izgubi široku sliku.
Radi toga smo odlučili taj vrlo značajan drugi dio razgovora s Dijanom Glasnovom objaviti zasebno, ne bi li ponukali i one koji su to preskočili ili nisu zapazili, navesti da posvete pažnju tom zadnjem dijelu razgovora, njenoj vrlo preciznoj karakterizaciji hrvatskoga mentaliteta i ponašanja kao glavnom faktoru koji odlučuje hrvatskom sudbinom i svim onim događajima koji tako sustavno, svaki onaj dnevni segment od 24 sata čine identičnim jedan drugome.
U uvodnom dijelu Marko Jurič je rekao: “Iz posljednjeg dijela intervjua mogu vam reći da Dijana Glasnova jako dobro poznaje situaciju kod nas i hrvatski mentalitet koji prepoznajemo u onoj izreci ‘Strpljen – spašen’, izreci koja postoji samo u hrvatskom narodu, jer niti jedan drugi narod ne misli da je samo strpljenje potrebno kako bi postali spašeni.
Dijana je opisala tu hrvatsku kolebljivost, kmetovštinu, taj mentalitet popustljivosti, mentalitet praštanja, ispričavanja, mentalitet prihvaćanja optužbi pod imenom kolektivne krivnje, gdje se Hrvatima od Drugog svjetskog rata pa do danas stalno nameće teret radi kojega bi trebao šutiti i trpiti pod tim lažnim načelom ‘strpljen – spašen’.”