Bitna, simbolična i simptomatična razlika između dva mosta sastoji se u podatku da su West Gate Bridge u Australiji gradili Hrvati a Pelješki most u Hrvatskoj Kinezi.

Autor: Dinko Dedić

Pelješki most je upravo dobio svoje službeno ime “Pelješac”. On je po mnogočemu sličan najpoznatijem mostu u Melbourneu preko kojega sam vozio praktično na dnevnoj bazi dok sam živio u zapadnom dijelu grada. Oba mosta su vezana uz Hrvate, Hrvatsku i njezinu sudbinu kroz 20. ali 21. stoljeće.

Pelješki most je dugačak 2,404 metra, na visini od 55 metara i širok 21 metar. West Gate Bridge je dugačak 2,583 metra, na visini od 58 metara i širok 37 metara. Oba mosta se protežu iznad morskog zaljeva i jedan pozvezuje dva dijela 5-milijunskog grada a drugi dva dijela 4-milijunske države.

Bitna, simbolična i simptomatična razlika između dva mosta sastoji se u podatku da su West Gate Bridge u Australiji gradili Hrvati a Pelješki most u Hrvatskoj Kinezi, u čemu se sastoji i poanta ove objave, koja ukazuje na neprirodno stanje u kojemu je živio hrvatski narod, naročito kroz vrijeme dviju Jugoslavija, s polovinom stanovništva iseljenog, pobjeglog ili protjeranog iz domovine, a koje čak i danas mnogi u Hrvatskoj vide kao “neprijateljsku emigraciju”. Iseljavanje je uspostavom hrvatske samostalnosti trebalo biti najprije zaustavljeno, a onda okrenuto u povratak, barem jednim značajnim dijelom, a kako smo svjedoci, nakon uspostave hrvatske samostalnosti iseljavanje se čak i povećalo.

Tokom gradnje 1970. godine, u vrijeme dok je u Hrvatskoj buktilo Hrvatsko proljeće, jedan segment mosta u Melbourneu se srušio na barake ispod mosta u kojima su se nalazile svlačionice, blagovaonice i nužnici za radnike, pri čemu je poginulo 35 radnika, a među njima i jedan broj Hrvata. Naravno, nisu most gradili samo Hrvati ali kako su Hrvati Australije u nadprosječnom postotku zaposleni kao građevinski radnici, tako su nadprosječno bili zastupljeni i kod gradnje mosta.

Danas je Hrvatska okupirana europskim integracijama, a nebi li kao nacionalna država hrvatskoga naroda prvenstveno trebala biti okupirana hrvatskim integracijama? Dva mosta stoje i ostaju pokazivati stanje u kojem se nalazi hrvatska napaćena nacija.

Ispod West Gate Bridgea plove brodovi a također i ispod novoimenovanog Pelješca, brodovi u kojima će se nalaziti i Hrvati Bosne i Hercegovine. Jedni Hrvati će svojim automobilima voziti visoko iznad morske površine iz jednog dijela svoje domovine u drugi, tako da bi drugi Hrvati iz svoje domovine mogli bez povrede hrvatskih teritorijalnih voda, uploviti na otvoreno more.

Tako ova dva mosta kad ih se usporedi, simboliziraju sudbinu hrvatskoga naroda i njegovu poziciju, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovni i drugdje po svijetu, sve do daleke Australije.

Danas je Hrvatska okupirana europskim integracijama, a nebi li kao nacionalna država hrvatskoga naroda prvenstveno trebala biti okupirana hrvatskim integracijama?

Dva mosta stoje i ostaju pokazivati stanje u kojem se nalazi hrvatska napaćena nacija.

Na dva glavna nosača u Melbourneu, od kojih se jedan vidi na slici, vijore se australske zastave. Kada je bio pri završetku, na tom mjestu je danima stajala velika hrvatska zastava s prvim bijelim poljem, koju su postavili hrvatski graditelji. U ono vrijeme jedina alternativa je bila ona zastava sa zvijezdom koja je predstavljala velikosrpski dominion SR Hrvatsku, a kakvu se još i danas može vidjeti po raznim manifestacijama u domovini. Možda se koji Kinez sjeti pa na makar jedan od stupova Pelješca stavi veliku hrvatsku zastavu (ili možda stavi kinesku).

Prizor kad se 15. listopada 1970. segment između stupova 10 i 11 strušio s visine od 50 metara i usmrtio 35 radnika, među kojima i broj Hrvata. Povrijeđeno je i preživjelo njih 18. To je bila i ostala najveća industrijska nesreća u povijesti Australije.
Prethodni članakSvečano proslavljena 180. obljetnica utemeljenja Matice hrvatske
Sljedeći članakPodcast Velebit – Zoran Grgić:
Rat u Ukrajini preći će u svemirsku hipersoničnu dimenziju
Hrvatski državotvorni i suverenistički djelatnik 1971-2021. Urednik emigrantskog "Hrvatskog tjednika" 1980-1990. Pročelnik za promičbu HDP-a od osnutka do 1991. Suosnivač Projekta Velebit 2016. i urednik njegova portala projektvelebit.com.