Nedavni boravak u Zagrebu predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi i Laure Kövesi koja je na čelu Ureda europskog javnog tužiteljstva (EPPO) zbog okolnosti u kojima su se dogodile te posjete, imat će po svemu sudeći dugoročan učinak na političku sudbinu predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića.
Zoran Milanović je u svom brutalnom stilu koji nema veza s diplomatskim standardima, a još manje s kućnim odgojem, na grubi način uvrijedio 82-godišnju veteranku američke Demokratske stranke na poziciji predsjednice Zastupničkog doma i treće političke ličnosti u američkoj političkoj hijerarhiji. Uoči dolaska u Zagreb na sastanak takozvane Krimske platforme ona je objavila da je Hrvatska ključni američki saveznik, regionalni lider i NATO partner, izražavajući uvjerenje da će njezinim boravkom u Zagrebu produbiti veze dviju država. Bez obzira na to Zoran Milanović je u svojem arogantnom stilu kao predsjednik Republike i osoba koja zastupa državu u međunarodnim odnosima, totalno ignorirao činjenicu da su Sjedinjene Države najpouzdaniji partner hrvatske države što su dokazale i tijekom Domovinskog rata. Odbijajući susret s Nancy Pelosi koji je tražilo američko veleposlanstvo u Zagrebu i to još izjavom kako predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa nije njegova “razina” napravio je neoprostiv gaf u nizu sličnih otkako je zasjeo na dužnost predsjednika Republike. Usput rečeno, za Zorana Milanovića istaknuta američka političarka nije na njegovoj razini, ali je zato njegova razina Milorad Dodik koji predstavlja srpski entitet u Bosni i Hercegovini osnovan na genocidu. On je još podmetnuo Nancy Pelosi kako ona “ne predstavlja izvršnu vlast”, ignorirajući činjenicu da kao predsjednica Zastupničkog doma zastupa američki narod.
Stavljajući ovakvu Milanovićevu reakciju u širi kontekst može se pretpostaviti da teška uvreda upućena predsjednici Zastupničkog doma Kongresa ali i američkom narodu koju je na taj način izrekao Zoran Milanović sigurno ne će proći bez određene reakciji Washingtona koji htjeli ne htjeli vodi računa kakvi političari zauzimaju najviše položaje u zemljama saveznicama, pri čemu je Hrvatska po članstvu u euroatlantskim organizacijama i te kako važna.
U tom širem kontekstu valja podsjetiti da su odnosi između Zagreba i Washingtona prije svega i zbog politike predsjednika Vlade briselskog birokrata i francuskog poklonika Andreja Plenkovića spušteni na nižu razinu, pa tako Sjedinjene Države već dvije godine nisu poslale novog veleposlanika u Zagreb. Sve se to događa dok istodobno Rusija učvršćuje poslovne veze s Hrvatskom, prije svega preko energetskog ali i proizvodnog sektora. Sjedinjene Države djelomično i zbog inertnosti hrvatskih vlada nisu toliko poslovno prisutne u Hrvatskoj, osim, naravno, izgradnje LNG terminala na Krku koji se sad u novoj energetskoj krizi pokazuje kao pravi potez iako je otpor njegovoj izgradnji bio i te kako snažan.
“Bit će još uhićenja” najavila je Laura Kövesi u Zagrebu
Ako je Laura Kövesi sa svojim tužiteljskim ovlastima pokrenula istragu protiv same predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u vezi poslovanja s američkom tvrtkom “Pfizer”, to je dokaz da nitko ne može biti siguran od njenog progona ako za to postoje indicije o korupciji u trošenju novca iz europskih fondova. Uostalom “čelična rumunjska tužiteljica” najavila je u Zagrebu: “Bit će još uhićenja”.
Posjet Laure Kövesi, javne tužiteljice Europske unije znakovit je za Hrvatsku, ali i za političku poziciju predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Prije svega treba kazati da je Laura Kövesi imenovana na tu važnu funkciju Europske unije s impresivniom biografijom kao rumunjska državna tužiteljica. Kroz nekoliko godina njezina djelovanja od 2013. do 2018. godine ona se bez zadrške obračunala s korumpiranim političarima u svojoj zemlji, počevši od bivšeg predsjednika države preko članova vlade do parlamentaraca i dužnosnika na nižim razinama. Iako je taj ured kao najmlađa institucija Europske unije utemeljen tek prošle godine u prva četiri mjeseca u raznim članicama Europske unije obrađeno je više od 2.000 kaznenih prijava i 350 istraga, što se odnosilo na koruptivne radnje teških 4,6 milijardi eura iz europskih fondova. O svojoj funkciji Laura Kövesi je rekla: “Nema čiste zemlje. Imamo kriminalce u istočnoj i zapadnoj Europi. Imamo organizirani kriminal posvuda u Europi. Moja uloga je osigurati da zakon bude jednak za sve.” Kako je Hrvatska po općoj ocjeni na samom vrhu Europske unije po korupciji nije nimalo čudno da su među prvim predmetima otkriveni korupcijski slučajevi u Plenkovićevoj Vladi. Tako je prošle godine po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja uhićena bivša ministricu Gabrijela Žalac, kao prva žrtva rumunjske “željezne dame” u Hrvatskoj. U ovom slučaju treba podsjetiti na dvije činjenice Prva je da je to bila omiljena ministrica premijera Andreja Plenkovića u koju je imao veliko povjerenje. Druga je činjenica da je ona bila zaštićena od progona, jer je DORH odbio kaznenu prijavu protiv nje. Uz Žalac uhićeni su ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata EU-a Tomislav Petrić te dvojica poduzetnika, Marko Jukić i Mladen Šimunac. To su bile prve osobe u Hrvatskoj uhićene po nalogu europskog javnog tužitelja. Jednako tako po nalogu europskog ureda uhićen je i bivši ministar Tomislav Tolušić kojega su neki mediji čak lansirali kao novu hedezeovu političku zvijezdu. I uz njega uhićeno je još nekoliko osoba umiješanih u tzv. aferu “vinske omotnice”.
Iako je pretežito zbog korupcije iz Plenkovićeve vlade moralo otići čak 20 ministara, iako sam premijer često naglašava da se zalaže za nultu toleranciju prema najvećem zlu koje potresa hrvatsko društvo i političku scenu, samo ova dva slučaja koje je propustio DORH pa se njima pozabavio Ured europskog tužiteljstva ukazuju da je Andrej Plenković suodgovoran za takvo stanje u državi. Uostalom to najbolje potvrđuje domaći slučaj Todorićevog stečaja “Agrokora” u kojemu je u aferi “Borg” i sam premijer imao udjela. Ako je Laura Kövesi sa svojim tužiteljskim ovlastima pokrenula istragu protiv same predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u vezi poslovanja s američkom tvrtkom “Pfizer”, to je dokaz da nitko ne može biti siguran od njenog progona ako za to postoje indicije o korupciji u trošenju novca iz europskih fondova. Uostalom “čelična rumunjska tužiteljica” najavila je u Zagrebu: “Bit će još uhićenja”.
Tko je Laura Kövesi?
Prema godišnjem izvješću koje je Laura Kövesi podnijela 2015., njezin je antikorupcijski ured u do tada pokrenutim istragama i procesima, zaplijenio 431 milijun eura mita. Zbog odlučne borbe protiv kriminala 2018. godine tadašnji rumunjski ministar pravosuđa Tudorel Toader smijenio ju je s dužnosti. Kad se 2019. Kövesi natjecala za prvu europsku javnu tužiteljicu, dobila je snažnu potporu većine država članica EU, ali ne i Rumunjske.
Kövesi je najdublji trag u karijeri ostavila kao glavna tužiteljica rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije, kojem je bila na čelu od 2013. do 2018. U tome je razdoblju u antikorupcijskim istragama, koje je pokrenuo njezin ured, istraženo i optuženo više tisuća članova rumunjske korupcijske mreže.
Ta je mreža bila satkana od ljudi iz svijeta politike, uključujući više desetaka gradonačelnika, nekoliko ministara i bivših ministara, 12 parlamentarnih zastupnika, zatim sudaca, novinara, poduzetnika i menadžera.
Njezin je ured 2015. pokrenuo istragu i protiv tadašnjeg rumunjskog premijera Victora Ponte zbog sumnje u kriminal i utaju poreza prije njegova ulaska u politiku, dok je još bio odvjetnik.
Prema godišnjem izvješću koje je Laura Kövesi podnijela 2015., njezin antikorupcijski ured u do tada pokrenutim istragama i procesima zaplijenio je 431 milijun eura mita. Zbog odlučne borbe protiv kriminala 2018. godine tadašnji ministar pravosuđa Tudorel Toader smijenio ju je s dužnosti.
Kad se 2019. Kövesi natjecala za prvu europsku javnu tužiteljicu, dobila je snažnu potporu većine država članica EU, ali ne i Rumunjske.
U radu europskog javnog tužitelja ne sudjeluju sve zemlje članice EU-a, već njih 22. Pet članica, Mađarska, Poljska, Irska, Belgija i Švedska, protive se osnivanju ureda. Dio ih se opire jer zaziru od ozbiljnih istraga o makinacijama s europskim novcem, a skandinavske zato što vjeruju da nezakonitosti, uključujući one s novcem iz fondova EU-a, nitko ne može istražiti bolje od njihovih vlastitih tužitelja.
Tim Laure Kövesi ima 22 europska javna tužitelja, među kojima je i Tamara Laptoš, bivša ravnateljica USKOK-a koju su Europski parlament i Vijeće izabrali u tu instituciju. U svakoj od 22 države koje su podržale osnivanje ureda europskog javnog tužitelja, dakle i u Hrvatskoj, rade delegirani europski tužitelji koji rješavaju konkretne predmete.