Iako Svjetska zdravstvena organizacija zastupa mišljenje da je smrtnost od COVID19 3.4%, ta brojka ne može biti ni blizu točne, jer je donešena kao postotak umrlih u odnosu na broj registriranih, odnosno testiranjem utvrđenih pozitivnima, a ne na broj apsolutno infektiranih.
Sve je više eksperata koji zastupaju mišljenje da smrtnost nije veća od 1%, kada se u obzir uzmu svi infektirani, i registrirani i nepoznati, čiji broj je u nekim zemljama i do 10 puta veći od broja onih koji su testirani i utvrđeni pozitivnima.

Autor: Dinko Dedić

Pratim worldometrovu listu corona pandemije, koja je posložena prema broju registriranih kao infektirani, radi čega se dobije kriva slika o stanju u pojedinoj državi, jer broj infektiranih određuje postotak testiranih, a neke bi države mogle imati i do 10 puta više infektiranih.

Trebalo bi biti da Francuska i Njemačka kojima se bilježi podjednak broj zaraženih, imaju i podjednak broj umrlih, jer je smrtnost, barem u onim zemljama koje imaju solidan zdravstveni sustav, procentualno podjednaka.

https://www.worldometers.info/coronavirus/

Međutim, Francuska sa 109,000 utvrđeno infektiranih ima 10,300 umrlih, a Njemačka sa 107,500 ima 2,000 umrlih, tj. 5 puta manje. 

Smrtnost od corone u Francuskoj nije 5 puta veća od smrtnosti u Njemačkoj, nego se radi o tome da je Njemačka testirala 11,000 osoba na milijun stanovnika odnosno 920,000 ukupno, a Francuska samo 3,500, odnosno 224,000.

Broj oboljelih u jednoj državi bi trebalo mjeriti prema broju umrlih, jer umiru i oni koji su testirani i oni koji nisu, pa kada bi postojala jedna država koja je testirala cijelo stanovništvo, znali bi smrtnost. Ovako se mora nagađati. 

Iako Svjetska zdravstvena organizacija zastupa mišljenje da je smrtnost od COVID19 3.4%, ta brojka ne može biti ni blizu točne, jer je donešena kao postotak umrlih u odnosu na broj registriranih, odnosno testiranjem utvrđenih pozitivnima, a ne na broj apsolutno infektiranih. 

Sve je više eksperata koji zastupaju mišljenje da smrtnost nije veća od 1%, kada se u obzir uzmu svi infektirani, i registrirani i nepoznati, čiji broj je u nekim zemljama i do 10 puta veći od broja onih koji su testirani i utvrđeni pozitivnima. 

U tom slučaju, ako se smrtnost kreće na oko 1%, s obzirom da je do danas u Hrvatskoj umrlo 18 ljudi, onda, uzmemo li u obzir da smrt ne nastupa instantno, nego par tjedana nakon infekcije, pred par tjedana je u Hrvatskoj bilo oko 1,800 zaraženih, odnosno 500 više nego što pokazuju današnje brojke i još više nego što su pokazivale brojke pred par tjedana. Ta brojka od 500 ili više je opasna brojka jer u nju spadaju oni koji su infektirani a nisu registrirani, zato što ne pokazuju simptome, ili se ne žele, ili se nemaju prilike testirati.

Navedene ovdje su zaokružene cifre i ne pokazuju točne brojeve. Decimali su razdvojeni točkama i tisuće zarezima. U kalkulaciju nisu uključeni ni mnogi drugi faktori koji igraju ulogu u određivanju broja infektiranih, ali je uključen najvažniji, a to je postotak testiranih, gdje se baš u usporedbi Francuske i Njemačke vidi da zemlje s većim postotkom testiranih pokazuju manji postotak smrtnosti i obrnuto, gdje Njemačka pokazuje smrtnost od 24/mil. a Francuska 158/mil. Može s tim nešto imati i njemačka tradicionalna disciplina ali je definitivno glavni faktor broj testiranjem potvrđenih i radi toga potpuno izoliranih od ostatka populacije.  

Ako je za razliku od Švedske, na snazi program sprječavanja zaraze za cjelokupno stanovništvo, onda su tri najvažnija faktora testiranje, testiranje i testiranje.  

Prethodni članakDragan ostatak svog života posvećuje borbi za 63 srpska zatvorenika, koji se (s)nalaze u Lepoglavi
Sljedeći članakEpidemija ili pandemija, strah ili sloboda, ustavnost ili diktatura…?
Hrvatski državotvorni i suverenistički djelatnik od 1971. godine Urednik emigrantskog "Hrvatskog tjednika" 1980-1990. Pročelnik za promičbu HDP-a od osnutka do 1991. Inicijator Projekta Velebit 2016. i urednik portala projektvelebit.com.