Obljetnica i sjećanje na “Tenkistu” s Tinenanmen trga i utjerivanje kineske volje izvan njenih granica

0
5100

“U jednom momentu, čuli su se pucnjevi a kolona tenkova se kretala prema nama, dok ju nije zaustavio jedan čovjek. Na sebi je imao bijelu košulju i crne hlače a u rukama je nosio dvije šoping vrećice…” Bilo je to pred 32 godine. Incident je snimljen a snimak raširen po cijelom svijetu. Taj se snimak danas smatra najpoznatijim ikoničnim prizorom svih vremena. U Kini je zabranjen, a identitet i sudbina tog čovjeka nikad nije otkrivena.

Autor: Dinko Dedić

Kratko nakon 12 sati 5. lipnja 1989., na sjeveroističnoj strani Tiananmen trga, duž Chang’an avenije, dan nakon što je kineska vlada započela nasilno razbijanje tianenmenskog protesta, čovjek nazvan Tenkist (Tank Man), stao je na put pred nadolazeće tenkove tipa 59. Novinar Time magazina Stuart Franklin koji se u tom času našao na Tienanmen trgu izjavio je za New Yor Times: “U jednom momentu, čuli su se pucnjevi a kolona tenkova se kretala prema nama dok ju nije zaustavio jedan čovjek. Na sebi je imao bijelu košulju i crne hlače a u rukama je nosio dvije šoping vrećice…”

Bilo je to pred 32 godine. Incident je snimljen a snimak raširen po cijelom svijetu. Taj se snimak danas smatra najpoznatijim ikoničnim prizorom svih vremena. U Kini je zabranjen, a identitet i sudbina tog čovjeka nikad nije otkrivena. Nije otkriveno ni što se dogodilo s ekipom u tom tenku koji je zaustavio dugačku kolonu od nekoliko stotina tenkova.

Uoči ovogodišnje 32. obljetnice kineske vojne intervencije, Microsoft je na internetu blokirao fotografiju i film tog incidenta i svi oni koji su u tražilici upisali “Tank Man” nisu našli ništa. Iz Sjedinjenih Država, Njemačke, Singapura, Francuske i Švicarske, javili su se korisnici s obavijesti da je “Tank Man” blokiran. Tako se zabrana koju je Kina striktno uvela na svom teritoriju, proširila izvan kineskih granica.

Ovaj potez Microsofta dogodio se u vrijeme kada je Kina u Hong Kongu već drugu godinu za redom zabranila memorijalno bdijenje povodom Tienanmen godišnjice. Dva dana kasnije, Microsoft je uklonio cenzuru i proglasio da se radilo o tehničkom propustu.

Prošlog tjedna američki glumac John Cena je javno zatražio oprost jer je Tajvan nazvao državom, što je u Kini kažnjivo.

Nakon što je Google odbio pristati na brojne kineske cenzorske zahtijeve, Microsoft je kao rijetki primjer stranih internetskih pretraživača, ostao u Kini prisutan.

New York Times je 2016. objavio da Facebook radi na tome da preko posrednika upotrijebi tajni alat za cenzuriranje svoje platforme na području Kine.

Još 2009. zabilježeno je da Microsoftov pretraživač Bing blokira pretraživanje imena kao Dalai Lama, Tienanmen Square i Falum Gong, kada ih se traži koristeći kinesko pismo.

Američki vojni zarakoplov na Tajvanu unatoč kineskih prijetnji


Baš uz godišnicu Tienanmen masakra, 6. lipnja, Sjedinjene Države su na Tajvan dopremile Covid-19 cjepivo koristeći američki vojni transporter C-17, unatoč ranije kineske prijetnje da će na dolazak američkih vojnih zrakoplova u Tajvan odgovoriti vojnom intervencijom. Zajedno s transportom cjepiva stigla su i 3 američka senatora, članovi Odbora za vojne službe i Odbora za međunarodne odnose, što je Kineze još više naljutilo.

Istovremeno dok se odnosi Kine i Hrvatskoj susjedne Srbije opisuju stanjem procvata, a Hrvatska ostaje isključivo koncentrirana na dovršetak Pelješkog mosta, odnosi Zapada i Kine na području Dalekog istoka i Oceanije se zatežu kao nikad do sada. Srpsko pozicioniranje uz Kinu i Rusiju koja već značajno angažirana i na prostoru Republike Srpske u BiH, moglo bi se vidjeti kao pozicioniranje prema mogućem novon sukobu na relaciji istok-zapad, koji bi kao i oni Prvog i Drugog svjetskog rata, iskoristili za novi pokušaj nikad ne napuštene velikosrpske ekspanzionističke doktrine, temeljito obrađene u ovih dana objavljenoj knjizi, u izdanju Edicije Velebit “Protokoli velikosrpske ideologije od Načertanija do Memoranduma 2”.

Ovih dana na moru između Kine i Australije, uz već prisutnu američku, zabilježena je najveća pristunost britanske mornarice od Drugog svjetskog rata do danas, a na australski zahtijev da Kina dozvoli međunarodnu istragu porijekla corona virusa, Kina je reagirala velikim embargom na australske proizvode uključujući i termalni ugaljen, kada su već natovareni brodovi vraćeni u Australiju a kineske termo-elektrane ostale bez goriva radi čega je u Kini nastala velika nestašica struje.

Ipak, napinjući svoje značajno razvijene trgovinske i vojne mišiće, Kina bi mogla naškoditi sebi jednako koliko i drugima s kojima je do sada imala stabilne trgovinske odnose, a te uključuju Sjedinjene Države, Kanadu, zemlje europskog zapada, Japan i konačno Australiju koja pokriva 70% kinskih pozamašnih potreba željezne rude, o čemu ovisi daljnji razvoj kineske industrije.

Komentari