Gošća u ovoj emisiji Podcasta Velebit je hrvatska povjesničarka dr Martina Grahek Ravančić, s Instituta za povijest u Zagrebu. S obzirom da se dr Martina Grahek Ravančić u jednome dijelu svoje znanstvene karijere bavila problematikom Bleiburga i Križnog puta, s naglaskom na tu tematiku u historiografiji, publicistici i memoaristici, a svoja istraživanja je objavila u istoimenoj knjizi, bilo je posve prirodno uoči obljetnice i prisjećanja na te događaje i polemike koje ne prestaju o tim pitanjima, ugostiti ju i s njom razgovarati o najvažnijim aspektima tih događaja i njihovih sudbonosnih i dalekosežnih posljedica.
Preporučamo svakako pogledati njezine odgovore na ovdje nabrojana pitanja:
♦ Zašto je u hrvatskoj historiografiji, ali i u javnosti svojevrsno iznenađenje da se netko s Instituta bavi pitanjem Bleiburga i Križnog puta?
♦ Što je potaklo dr Martinu Grahek Ravančić na interes za tu tematiku?
♦ Kako Institut donosi odluke i na koji način se pripremaju znastveni projekti ovakvoga tipa, te zašto nema više projekata koji bi se pozabavili bolnim prijeporima hrvatske prošlosti?
♦ Kakva je suradnja Instituta za povijest i srodnih sveučilišnih katedri, prvenstveno one za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu oko istraživanja ovakvih tema i pitanja?
♦ Koliko se i kako hrvatska suvremena historigrafija oslanja na rezoluciju Vijeća Europe 1481/2006 kao podlogu za traženje sredstava iz Europskih fondova za rasvijetljavanje zločina komunističkoga poretka i ako ne zašto ne?
♦ Postoji li u hrvatskoj historiografiji danas nekakav zavjet šutnje ili neformalna zabrana za istraživanje Križnog puta i Jasenovca i tko je odgovoran za takav dojam u hrvatskoj javnosti?
♦ Je li nužno istražiti sve prijepore oko Jasenovca i tko bi to morao osmisliti i uraditi?
♦ Zašto se pokušava praktično nasilno u javnosti broj žrtava Križnog puta svesti ispod službenog broja žrtava u Jasenovcu i kome to odgovara?
♦ Prijeti li Hrvatskoj tzv. bizantski srpski sindrom političke manipulacije žrtvama u dnevno-političke svrhe s obzirom da ovlaštene institucije i prije svega država, ne poduzimaju ništa bitno na rasvjetljavanju stradanja hrvatskoga naroda?
♦ Kakve su znanstvene procjene na temelju povijesnih izvora o broju hrvatskih vojnika i civila na putu prema Sloveniji i Austriji, te o kojem broju žrtava se može govoriti?
♦ Koliko se suvremena historiografija može osloniti na amaterska istraživanja zainteresiranih pojedinaca istražitelja?
♦ Koliko su povjesničarima relevantni podatci Katoličke crkve i njezinih župa o stradanjima hrvatskog naroda tjekom završne godine rata i poraća?
♦ Kakvu bi ulogu u poticanju znanstvenih istraživanja hrvatske prošlosti morala imati država; ima li ju i ako nema zašto ju nema?
♦ Što je to revizionizam i zašto ga se koristi kao prijetnju prema svima koji su zainteresirani za rasvjetljavanje povijesnih prijepora?
♦ Hoće li se ikada saznati detaljni podatci o pojedinačnim žrtvama i sudbinama stradalih na Križnom putu?
♦ Kakvo je stanje u arhivima, u Hrvatskoj, Srbiji, diljem svijeta, kad su u pitanju ti događaji?
♦ Ima li Republika Hrvatska potpisan sporazum o znanstvenoj suradnji s Republikom Srbijom i koliko je moguće osloniti se na suradnju s kolegama iz Srbije, pogotvo s tamošnjim arhivima?
♦ Zašto se dogodio pokolj na Križnom putu i koji je bio temeljni motiv zločinaca?
O ovim i čitavome nizu drugih pitanja, poslušajte u zanimljivom razgovoru, s naglaskom na usporedbe rata i poraća iz toga vremena s Domovinskim ratom i poraćem danas, o političkim prijeporima i značaju tih pitanja za identitet hrvatskoga naroda, s dr Martinom Grahek Ravančić razgovarao je Marko Ljubić.
Svima vama u Domovini i iseljeništvu,
koji nas možete podržati donacijom,
biti ćemo zahvalni za svaki pa i najmanji iznos.
Broj računa:
IBAN: HR6024840081135014505
SWIFT: RZBHHR2X
ili preko internetske platforme:
www.patreon.com/Projekt_Velebit