Podcast Velebit – Željko Olujić: ‘Zločin iz mržnje’ je logička besmislica jer to znači da onda postoji i zločin iz ljubavi

0
2494

Gost u Podcastu Velebit je odvjetnik Željko Olujić.

Je li započelo razdoblje postupnog ukidanja ljudskih sloboda?
Što znači uvođenje covid-putovnica za turiste?
U kom pravcu idu zakonska ograničenja kretanja i poslovanja za ljude u Francuskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Estoniji i drugdje?
Koliko je namjera obaveznog cijepljenja sukladna Ustavu RH?
Može li se u Hrvatskoj uvesti takva obvezatna mjera?
Zašto se uvodi prisila cijepljenja, ako je za sigurnost društva dovoljna procijepljenost od 70% pučanstva?
Najavljuje se ‘Veliki reset’ civilizacije, a također se koristi i termin ‘novo normalno’. Znači li to da smo sada u fazi civilizacijskog programiranja?
Kakvi su planovi velikih svjetskih društvenih mreža u odnosu na slobodu govora?
Uvodi li se medijska cenzura pod egidom ‘sigurnosti ljudi’?
Je li opasan presedan ako pojedinac ili korporacija mogu kontrolirati standarde javne rasprave?
Što sadrži i koja je svrha vladinog ‘Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje’?
Kako će policija, Državno odvjetništvo i sudovi zadržati profesionalnu razinu, ako će im netko disati za vratom i kontrolirati njihovo postupanje u slučajevima ‘zločina iz mržnje’?
Opasno je ako će manjina većini određivati što je zločine iz mržnje.
Prema sadržaju Protokolu znanstveni radovi nekih povjesničara također će biti kvalificirani kao zločin iz mržnje.
Koja je razlika u koncepciji ‘zločin iz mržnje’ u odnosu na ‘zločin iz predrasude’?
Koje su sličnosti između ‘govora mržnje’ i ‘verbalnog delikta’?
Postavlja li se vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina iznad sudova, policije i DORH-a?
Čemu će služiti statistike tog Protokola i stvaraju li se time neki novi kazneno pravni normativi; nešto što bi mogli opisati kao zločinačka narav hrvatskoga naroda?
Stvara li se u Hrvatskoj povlaštena društvena skupina navodom kako su najčešće mete zločina iz mržnje Romi, Srbi i seksualne manjine?
Je li ‘pozitivna diskriminacija’ također diskriminacija?
U novom Zakon o elektroničkim medijima u pripremi, kaže da nije dopušteno širiti mržnju, razne oblike diskriminacije, antisemitizam, ksenofobiju i fašizam, niti zagovarati nacionalističke, komunističke i druge totalitarne režime. Je li i taj zakon usmjeren zapravo prema ušutkavanju i ograničenju slobode govora?
Kreće li se Hrvatska, ali i svijet prema nekim totalitarnim modelima društvenog uređenja?
Ako povijesna iskustva kazuju da su sloboda govora, pojedinca općenito, najdjelotvorniji mehanizam za promociju tolerancije i mira, zašto se uvode mjere koje vode prema političkim sukobima, a možda i nasilju?
Je li protokol dio najavljene strategije i potraga za ‘gnijezdima mržnje’?
Je li stvaranje spiskova, što već radi SNV u svom Biltenu, ovim Protokolom ostvarilo uvjete da ‘spiskovi nepoćudnih’ postanu službeni dokument po kojem će se uredovati?
U Protokolu se ne spominju Hrvati ili Hrvatska kao predmet mržnje, nego se navodi da će kontrolu mržnje u Hrvata provoditi neki među kojima će možda biti i onih koji su donedavno bili dio oružane pobune protiv Hrvatske. Vraća li se Hrvatska ovim mjerama na političko stanje prije devedesetih?
Kako je nedavna propovijed biskupa Košića koji je redom nabrojio od koga su stradavali ljudi na Banovini, specifično Osmanlije, komunisti, Srbi i sada potres, prešla u kategoriju govora mržnje?
Čemu služi odredba Protokola da će se baviti i kaznenim djelima javnog odobravanja, poricanja ili znatnog umanjivanja djela genocida i ratnog zločina?
Kako je biskup Vlado Košić prvi puta javno izrekao da je SPC-ov čin osporavanja svetosti kardinala Alojzija Stepinca zapravo objava rata Hrvatskoj?
Kako pravno zaštititi hrvatski službeni jezik, ali i instituciju Sabora gdje pojedini zastupnici bez ikakve reakcije Predsjednika Sabora govore nekim drugim jezikom?
Što znači kada i pojedini državni dužnosnici umjesto službenog naziva Banovina koriste izraz Banija?
Što govore amandmani zastupnika Željka Sačića o prijedlogu ‘Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata’?
► Hoće li prema prijedlogu Zakona o civilnim žrtvama Domovinskog rata i pripadnici srpskih agresorskih formacija dobiti mirovinu po osnovu svog sudjelovanja u agresiji na Hrvatsku?
Hoće li se za dokazivanje civilnog stradanja u Domovinskom ratu koristiti izjave svjedoka iz notornih udruga poput Dokumente, Veritasa i sličnih?


Dragi prijatelji, ako želite poduprijeti naš projekt:

► IBAN: HR6024840081135014505
SWIFT: RZBHHR2X, RBA
Raiffeisenbank Hrvatska

► na: www.patreon.com/Projekt_Velebit

► ili preko PayPal – podcastvelebit@gmail.com

Ako želite pratiti Podcast Velebit i biti besplatno obaviješteni o svakoj novoj emisiji, kliknite “Pretplati me” (Subscribe) na YouTube kanalu.

Komentari