Australska ministrica vanjskih poslova Julie Bishop je nedavno boravila u Hrvatskoj a hrvatska predsjednica uskoro dolazi u posjetu Australiji. Razgovori o spriječavanju požara bi trebali biti jedna od tema njenih razgovora s australskim predstavnicima, jer Australija posjeduje protupožarnu ekspertizu, čije usluge koriste mnoge države na svijetu, uključujući i Sjedinjene Države.
Vatra može biti dobar prijatelj i vrlo opasan neprijatelj. To što se događa u Hrvatskoj, serija požara jedan za drugim, u kriminalistici se pripisuje “copycat” kriminalu, gdje se jedan kriminalni čin izvodi po modelu bivšega, nakon što je to objavljeno u mediji.
U Hrvatskoj živi ili ljetuje mnogo ljudi koji ne vole ovu državu i nastoje joj naškoditi gdje god mogu. Mnogi od tih, pojedinačno ili udruženo, učiniti će sve što mogu da Hrvatskoj nanesu štetu. Primjeri su swastika u Poljudu, slanje optužujućih informacija stranim faktorima i mnogi drugi, ne samo u sportu, nego na svakom polju, kad god im to izgleda ostvarivo.
Nije teško zaključiti koliko jednostavno je podmetnuti požar. Još je lakše zaključiti koliko jednostavno je nekome drugome odlučiti – “Zašto i ja nebi mogao napraviti istu stvar, pa onda sjediti pokraj televizora i uživati dok gledam kako im gori država?”
Australija je država s najviše sunca i najmanje kiše na svjetu. Nigdje drugdje nema toliko požara i nigdje nisu tako veliki. U velikoj zemlji s beskrajnim šumskim površinama, neki požari zahvaćaju površinu veću od Hrvatske.
Radi toga, Australija je razvila protupožani program i raspolaže sa stručnjacima koji pomažu drugim državama u razvoju protupožarnog programa. Kada u Californiji dođe do velikih požara, onda iz Australije odlaze stručnjaci predvoditi protupožarnu zaštitu. Upravo sada se u Kanadi nalazi 450 australskih protupožarnih stručnjaka da bi pomogli gasiti velike vatre u Britanskoj Kolumbiji.
Australska ministrica vanjskih poslova Julie Bishop je nedavno boravila u Hrvatskoj a hrvatska predsjednica uskoro dolazi u posjetu Australiji. Razgovori o spriječavanju požara bi trebali biti jedna od tema njenih razgovora s australskim predstavnicima.
Australija doduše nema mnogo ljudi koji bi požare podmetali iz političkih motiva, ali je napr. zabilježen bizarni slučaj gdje je član vatrogasnog društva podmetnuo požar kako bi mogao gasiti vatru. Većinu požara, međutim, izazovu lakomisleni ljudi koji iz neopreza i neodgovornosti pale vatru, bilo da se radi o roštilju, logorskoj vatri, paljenju smeća ili ostataka u poljodjelstvu ili šumarstvu.
Australija na suhe dane s visokom temperaturom proglašuje “Total Fire Ban”, tj. dane totalne zabrane paljenja vatre na otvorenom prostoru. Informacija o danima zabrane se cirkulira u vremenskim prognozama, preko radija, televizije u novinama i preko interneta (http://www.cfa.vic.gov.au/warnings-restrictions/total-fire-bans-and-ratings/). Odgovornost svake osobe je provjeriti smije li paliti vatru ili ne smije.
Toj praksi u podršku stoje rigorozne zatvorske kazne kod kojih nenamjerno izazvani požari ne predstavljaju olakšavajuću okolnost.
Hrvatska mora poduzeti konkretne mjere da se spriječi ova pošast koja uništava šumske površine, koje se neće obnoviti desetljećima. Požari uništavaju plantaže i usjeve, da o građevinama, stoci i ljudskim životima i ne govorimo. Specifično u Hrvatskoj, požari također ostavljaju posljedice na turističku industriju u nadolazećim godinama.