U Podcastu Velebit razgovarali smo sa Željkom Holjevcem, profesorom na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
♦ Ako je povijest učiteljica života, zašto se Hrvatskoj nameće načelo ‘zaboravimo prošlost i okrenimo se budućnosti’?
♦ ‘Onaj tko ne poznaje svoju povijest taj će je ponoviti’, je li to razlog zašto se Hrvatskoj nameće povijesni zaborav upravo zato kako bi se mogle ponoviti tragične političke zablude iz povijesti hrvatskoga naroda?
♦ Koliko je jugoslavenska paradigma prisutna ili dominanta u dioptriji ‘službene’ povijesti hrvatskoga naroda?
♦ Zašto je hrvatska nacionalna povijest puna činjeničnih proturječja?
♦ Možemo li iz iskustava hrvatsko-srpske koalicije koja je bila na vlasti na početku 20. stoljeća učiti pa da nam ta povijesna iskustva budu primjenjiva i korisna u razumijevanju današnje situaciji s vladajućom hrvatsko-srpskom koalicijom i pomoći u predviđanju mogućih događaja?
♦ Koliko ima sličnosti u političkom kontekstu tih dviju hrvatsko-srpskih koalicija, budući da se obje događaju nakon velikih hrvatskih vojnih pobjeda?
♦ Pokazuju li ta povijesna iskustva jednu beskrajnu naivnost, svojevrsni provincijalizam, hrvatskih nacionalnih političkih platformi, budući je u oba slučaja hrvatski narod iz pobjedničkog preveden u status gubitnika?
♦ ‘Hrvati su dobili za nagradu isto ono što su Mađari dobili za kaznu zbog pobune protiv Beča’. Bila je to temeljna misao razumijevanja političkih odnosa u Hrvatskoj nakon razdoblja bana Jelačića, koliko u tom povijesnom kontekstu ima sličnosti s onim što se Hrvatima dogodilo nakon Tuđmanovog razdoblja 3. siječnja 2000. godine?
♦ Koje su sličnosti strukture načela i primjene Izbornog zakona kojeg je ban Levin Rauch 1867. godine nametnuo Hrvatskoj i pomoću kojeg je u Saboru ustrojio unionističku, mađarsku većinu, na štetu nacionalnih suverenističkih stranaka s današnjim hrvatskim Izbornim zakonom i njegovom primjenom?
♦ Koliko je sličnosti u načinu rješavanja pitanja Bosne i Hercegovine u vrijeme Austro-Ugarske i danas?
♦ Kako to da su i onda i danas hrvatska prava u i na BiH žrtvovana za ‘više interese’ međunarodnog okruženja?
♦ Koja je sličnost političke uloge i pozicije Srba u Hrvatskoj u vrijeme Khuen-Héderváryja i danas?
♦ Koja je sličnost prevođenja svih ondašnjih pravoslavnih vjernika pod ingerenciju Srpske pravoslavne crkve s današnjim vremenom, pogotovo u svijetlu onemogućavanja djelovanja Hrvatske pravoslavne crkve?
♦ Koja je sličnost djelovanja srpskog časopisa Srbobran s početka 20. stoljeća s današnjim glasilom Srpskog narodnog vijeća ‘Novosti’?
♦ Kako su se politički ciljevi kraljevine Srbije afirmirali kroz pisanje Srbobrana i koliko u tome ima sličnosti s uređivačkom koncepcijom današnjeg srpskog tjednika Novosti?
♦ Zašto je i u ono vrijeme s početka 20. stoljeća tzv. ‘ugroženost Srba’ bila glavna tema pisanja Srbobrana?
♦ Je li provokativni stil pisanja Srbobrana imao istu političku pozadinu kao i provokativna koncepcija tjednika Novosti?
♦ Jesu li Mađari u zajedničkoj hrvatsko-ugarskoj državi za Hrvate bili baš toliko ‘crni vragovi’ kao što se to može iščitati iz jugoslavenske historiografije, ili u toj crno-bijeloj dioptriji ima i sivih tonova?
♦ Koliko je međunarodni politički kontekst s početka dvadesetog stoljeća uvjetovao i potaknuo stvaranje hrvatsko-srpske koalicije, a koliko je taj konteskt zaslužan za stavaranje dananšnje?
♦ Ima li sličnosti ondašnja srpska politika s primjerice, današnjim memorandumskim srpskim političkim planovima?
♦ Je li Frano Supilo, utemeljitelj hrvatsko-srpske koalicije, metafora hrvatske političke naivnosti i gluposti, koji je na kraju života doživio živčani slom?
♦ Kako je i iz kojih razloga propagandna mašinerija Supilovog (riječkog) Novog lista omogućila pobjedu hrvatsko-srpske koalicije 1906. godine?
♦ Na koji je način tadašnja hrvatsko-srpska koalicija postala temelj južnoslavenske ideje i stvaranja kasnije jugoslavenske države?
♦ Što je ‘Veleizdajnički proces’ koji je u Hrvatskoj započet prije točno 110 godina?
♦ Kako je izgledala velikosrpska propaganda zbog koje je pokrenut ‘Veleizdajnički proces’?
♦ Tko je i zašto pjevao ‘Živjela Srbadija, krepala Šokadija’?
♦ Kako je Tomaš Masaryk, poznat po izjavi da su ‘Hrvati niža vrsta Srba’ postao krunski svjedok obrane i u konačnici po njemu je nazvana ulica u centru Zagreba?
♦ Jesu li optužbe iz ‘Veleizdajničkog procesa’ bile istinite?
♦ Zašto je Svetozar Pribičević, jedan od glavnih protagonista svih radnji koje su dovele do Veleizdjaničkog procesa dvadesetak godina kasnije, priznao navode optužnice tog procesa?
♦ Zašto je većina ondašnjih hrvatskih medija bila na strani optuženih Srba i koje su sličnosti s povlaštenim statusom koji, primjerice, Milorad Pupovac kao predstavnik Srba uživa u većini današnjih hrvatskih medija?
♦ Ima li sličnosti u današnjim izjavama Milorada Pupovca o ugroženosti Srba s izjavama srpskih političara iz vremena Veleizdjaničkog procesa?
♦ Što je Friedjungov proces?
♦ Zašto je i kako financiranje medija u Hrvatskoj, odnosno financiranje Frana Supila i njegovih medijskih projekata bilo sporno u ono vrijeme i ima li tu sličnosti s današnjim vremenom?
♦ Potražuje li današnje vrijeme političkih nedoumica temeljitije proučavanje hrvatskih povijesnih poučaka?
Odgovore na ova i druga pitanja pogledajte na Podcastu Velebit.
Mi smo neprofitni, neumreženi i nekompromitirani. Isključivo ovisimo o vašim donacijama koje su nam potrebne kako bi Projekt Velebit održali neovisnim od političkih pritisaka i utjecaja.
Naši brojevi računa su:
IBAN: HR6024840081135014505
SWIFT: RZBHHR2X
ili preko internetske platforme:
www.patreon.com/Projekt_Velebit