Pitanje pravnog reguliranja i zabrana totalitarnih simbola predstavlja dimnu zavjesu iza koje se krije neriješeno pitanje pravne lustracije unutar pravosuđa i drugim institucijama u odnosu na bivše suradnike UDBE i KOS-a.
Ovakve “kompromisne” smjernice je bilo za očekivati s obzirom na sami sastav Vijeća za suočavanje s prošlošću u kojem prevladavaju likovi lijevo-liberalne ideološke provenijencije koji su još uvijek uvjereni da je “komunizam imao dobre namjere ali da je pogrešno primijenjen u praksi”. Stoga nije ni čudo da im petokraka nije sporna ni protuustavna.
Što se tiče pitanja “dobrih namjera”, istim se argumentom može pristupiti fašizmu u Italiji u kojoj veliki postotak talijana smatraju da je fašizam bio pozitivno povijesno iskustvo pogotovo na području socijalne politike. Nedavno je talijanski vrhovni sud odobrio „rimski pozdrav“ ako se “primjenjuje sa ne-nasilnom i komemorativnom namjerom i funkcijom”. U presudi je istaknuto kako “nije protuzakonito se deklarirati fašistom i promicati fašističku misao i ideologiju, jer republikanski ustav jamči punu slobodu mišljenja i izražavanja svim građanima, međutim takvi simboli mogu se pretvoriti u prekršaj onda kada ugrožavaju demokratski i ustavni poredak”.
Na drugu stranu, anti-totalitaristički diskurs koji poistovjećuje komunizam sa nacizam zapravo ide u prilog europskom lijevo-liberalnog establišmentu, jer daje dodatnu političku i društvenu legitimaciju današnjem liberalnom antifašizmu koji postaje sve nasilniji. Primjerice, u talijanskom mjestu Plaisance, prošlog 11. veljače, povodom antifašističkog prosvjeda, jedan je policajac teško stradao od napada lokalnih antifašista koji su nasilno pokušali zabraniti komemoracija za žrtve fojbe iz 1945. kada su jugoslavenski partizani poubijali 6.000 civila i vojnika povodom jugoslavenske vojne okupacije nad tim područjima. (Italie. A l’approche des élections les exactions de l’extrême gauche se multiplient : un retour aux années de plomb ?)
U Hrvatskoj bi zbog odsutnosti institucionalne i sistemske sanacije nasljeđa komunističkog totalitarizma svaka pravna normativizaciji a i zabrana političkih simbola totalitarizma bila kontra-produktivna i to zbog ne postojanja političke volje da se ravnopravno i simetrično odnosi prema simbolima komunizma i simbolima fašizma i NDH, dok se u praksi i na operativnoj razini očitovali kroz toleriranje simbola titoizma i crvene zvijezde dok se žustro represivno reagiralo na simbole NDH i HOS-a.
Naime, potpuna zabrana crvene zvijezde teško se može primijeniti u Hrvatskoj, jer po presudi Europskog suda za ljudska prava iz 2008. godine, “crvena zvijezda se ne može tretirati isključivo kao simbol totalitarnog režima, a njeno isticanje je zaštićeno kao sloboda izražavanja”. Na dalje, u presudi se ističe kako čak ni propagiranje komunističke ideologije samo po sebi nije kazneno djelo dok primjerice isti sud bi rekao suprotno po pitanju propagiranja nacional-socijalističke ili neofašističke ideologije i protivno rezolucijama i preporukama Europskog parlamenta koje stavljaju na istu razini dva totalitarizma komunizam, naci-fašizam.
Pitanje pravnog reguliranja i zabrana totalitarnih simbola predstavlja dimnu zavjesu iza koje se krije neriješeno pitanje pravne lustracije unutar pravosuđa i drugim institucijama u odnosu na bivše suradnike UDBE i KOS-a.
Stoga i ako se sintagma suočavanja sa totalitarnom prošlošću spada u repertoar anti-totalitarne liberalne ideologije, Hrvatskoj predstoji suoči se ponajprije sa sadašnjošću i trenutnom društvenom i političkom zbiljom kao hibridna mješavina živućeg nasljeđa totalitarne titoističke prakse i mentalnog sklopa koji se vješto reciklira i mutira unutar novopečene postkomunističke neoliberalne demokratske sadašnjosti koja paradoksalno u ime novoustoličenih dogmi političke korektnosti i idolatrija ljudskih prava, tolerancije, tržišnog liberalnog kapitalizma, legitimira postkomunistički diskurs o antifašizmu, egalitarizmu, i anacionalnom internacionalizmu-globalizmu.
Dokument Dijaloga:
Temeljna polazišta i preporuke
o posebnom normativnom uređenju simbola, znakovlja i
drugih obilježja totalitarnih režima i pokreta