Video – Kineski višetrilijunski plan dominacije svjetskom trgovinom

Svrstava li Kina Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku među zemlje slabe demokracije i visoke korupcije, zajedno s drugih 60ak država kojima je ovo zajednička karakteristika, a u kojima obavlja građevinske radove?

0
1263

Vox je američka web stranica za vijesti i prosudbe, u vlasništvu Vox Medije. Stranica je pokrenuta u lipnju 2016.

Svojim video prilogom o kineskom nastojanju dominirati svjetskom trgovinom, Vox se dodiruje država s nestabilnim, nedemokratskim i korumpiranim režimima u svijetu kojima Kina posuđuje novac i u njima ostvaruje građevinske projekte. Mislio sam da bi ova tema morala biti zanimljiva jer se dodiruje Srbije i Crne Gore koju se u ovom video prilogu spominje ali i Hrvatske koju se ne spominje ali koja je s Kinom potpisala jedan od najvećih hrvatskih građevniskih ugovora, Pelješki most.

Znači li to da Kina Crnu Goru, Srbiju i Hrvatsku svrstava u red zemalja usporedivih s državama poput Bjelorusije, Kazakstana, Pakistana i još 60ak drugih, koje zajednički redovno karakterizira nizak stupanj demokracije i visok nivo državne korupcije, ostaje na čitateljima (gledateljima) zaključiti?


Sedam od deset navećih građevinskih kompanija na svijetu danas su kineske. To što prevagu stavlja u kinesku korist je i uvjet da ovi projekti uključuju kinesku radnu snagu. Kineski radnici su radili na projektima kao što je autoput u Pakistanu i željeznička pruga u Srbiji. Kineske graditeljske kompanije postavljaju vrlo malo zahtijeva i tu je njihova velika prednost. Tipično, da bi ostvarili stranu investiciju sa Zapada, potrebno je zadovoljiti etičke standarde, dok Kina nudi bilijune dolara, većinom kao kredite, s daleko manje uvjeta. Zato nije čudio što je BRI (Belt Road Initiative) postala pobjednik u državama s režimima nižeg demokratskog standarda. Kina potpisuje ugovore s autoritarnim vladama poput Azerbađana, Saudijske Arabije i Bjelorusije, s vojnim huntama i s nekima od najkorumpiranijih država na svijetu.

U Pakinstanu je sagrađn novi autoput i novi željeznički terminal u Kazakstanu. Nova luka je nedavno otvorena u rri Lanki i novi most u Laosu. Zanimljivo je da je sve to projekt jedne države. Taj projekt se proteže preko 60 država i pokriva 60% svjetskog stanovništva. Ako povežete točke, nije teško pogoditi o kojim zemljama se tu radi.

To je kineski BRI (Belt Road Initiative), Inicijativa cestovnog pojasa, najveći infrastrukturni projekt u novijoj povijesti, stvoren da promijeni puteve globalne trgovine. To je način na koji Kina planira postati iduća svjetska supersila.

Godine 2013. kineski predsjednik Xi Jinping je održao govor u Kazakstanu, gdje je spomenuo drevni Put svile, mrežu puteva kojim se u prošlosti, čak do 200. godine BC, širila trgovina dobara, ideja i kulture od Kine do Bliskog istoka i Europe.

Pritom je Xi Jinping komentirao: “Mi trebamo zauzeti novi pristup i zajedno sagraditi gospodarski pojas duž Puta svile“.

Mjesec dana kasnije on je u Indoneziji izjavio: “Dvije strane trebaju raditi zajedno kako bi sagradili Pomorski put svile u 21. stoljeću“.

Ovo su bili prvi primjeri kada su spomenuta ova dva njegova projekta “Gospodarski pojas” i “Pomorski put svile”, projekti u sastavu BRI vrijedni između 4 i 8 trilijuna dolara. To su ujedno i dvije sastavne kompomente plana: Ekonomski cestovni pojas od 6 koridora koj će služiti kao put kojim će se roba kretati iz Kine i u Kinu, kao napr. željeznička pruga koja će spojiti Kinu i Lonodon, plinovodi koji će povezati Kaspijsko more s Kinom i mreža brze željeznice u Jugoistočnoj Aziji.

Na to se nadovezuje Pomorski put svile koji se proteže od od Južnokineskog mora do Afrike, koji također takođem ima za cilj omogućiti trgovinu s Kinom.

BRI također uključuje i rafinerije nafte, industrijske parkove, elektrane, rudnike i komunikacijske mreže optičkih kablova, sve kako bi olakšalo trgovinu s Kinom.

Do sada je preko 60 država s Kinom potpisalo ugovore za provod ovih projekata. Lista i dalje raste jer Kina promovira plan pod parolom “win-win” za svakoga.

BRI – pobjednik u državama s režimima nižeg demokratskog standarda


Uzmimo za primjer glavni BRI projekt za Pakistan: Kao mnoge zemlje u Centralnoj i Južnoj Aziji, Pakistan ima problem tromog gospodarstva i korupcije (na 173. mjestu u svijetu sa GDP po glavi stanovnika, 117. po državnoj transparentnosti) i ne predstavlja popularnu državu za strana ulaganja. Tako je to bilo dok nije stigla Kina.

Godine 2001. Kina je ponudila sagraditi potpuno novu luku u malom obalnom gradiću Gwadar. Do 2018. luka Gwadar, zajedno s autoputom i željenicom, je postala dio koridora unutar BRI projekta, vrijedan $62 bilijuna, mesto gdje se Cestovni pojas susreće s Pomorskim putem svile i izgleda da je na korist obiju država. Pakistan je ostvario najveći porast GDP-a u moderno vrijeme i ostvario bliske odnose s jednom od glavnih svjetskih sila.

S druge strane, Kina je osigurala novu trasu za robu, naftu i plin iz Bliskog istoka. Kroz projekte poput ovoga također je uspjela ojačati svoje gospodarstvo.

Kineske graditeljske kompanije koje su imale slabe izglede napredovati u okviru kineskih granica, ostvarile su ogroman porast kroz BRI kontrakte. Od 2014. do 2016. broj ugovora je skočio s 4 na 8 tisuća a promet s US$40bn na US$80bn. Sedam od deset navećih građevinskih kompanija na svijetu danas su kineske. To što prevagu stavlja u kinesku korist je i uvjet da ovi projekti uključuju kinesku radnu snagu. Kineski radnici su radili na projektima kao što je autoput u Pakistanu i željeznička pruga i Srbiji.

Kineske graditeljske kompanije postavljaju vrlo malo zahtijeva i tu je njihova velika prednost. Tipično, da bi ostvarili stranu investiciju sa Zapada, potrebno je zadovoljiti etičke standarde, dok Kina nudi bilijune dolara, većinom kao kredite, s daleko manje uvijeta.

Zato nije čudio što je BRI postao pobjednik u državama s režimima nižeg demokratskog standarda. Kina potpisuje ugovore s autoritarnim vladama poput Azerbađana, Saudijske Arabije i Bjelorusije, s vojnim huntama i s nekima od najkorumpiranijih država na svijetu.

Čak se povezuje s državama koje su uključene u vojne konflikte, poput Ukrajine, Iraka i Jemena.

Radi toga što je Kina voljna davati kredite nestabilnim državama, mnogi stručnjaci BRI smatraju riskantnim planom. Prije ili kasnije, ove će države Kini morati vratiti dugove. Konflikti i korupcija idu u prilog tvrdnji da ti dugovi neće biti vraćeni.

Nedavni izvještaji pokazuju da su mnoge države koje su zadužile kod Kine vrlo ranjive (Belarus, Ukrajina, BiH, Albanija, Armenija, Sirija, Jordan, Irak, Egipat, Etiopija, Jemen, Kenija, Butan, Sri Lanka i Kambođa), uključujući i osam država visokog rizika koje pod današnjim prilikama ne pokazauju da će moći vratiti dugove (Crna Gora, Đibuti, Kirgistan, Tađikistan, Pakistan, Mongolija, Maldivi i Laos).

Teorija biserne ogrlice


Zašto onda Kina nastavlja dijeliti kredite?

Zato što je BRI više nego samo gospodarski projekt.

Sri Lanka Kini duguje $1.5bn za luku u sastavu Pomorskog puta svile. Do 2017. postalo je jasno da Sri Lanka nema nikakvih izgleda vratiti svoje dugove. U zamjenu Sri Lanka je Kini prepustila kontrolu luke u 99-godišnji zakup.

Na isti način Kina kontrolira stratešku luku u Pakistanu sa 40-godišnjim zakupom.

Dugoročni zakup nastoji ostvariti i u Mianmaru a u Đibutiju je upravo otvorila kinesku mornaričku bazu.

Ovo su sve znaci ostvarivanja tzv. teorije biserne ogrlice. Po toj teoriji Kina nastoji ostvariti liniju mornaričkih baza duž Indijskog oceana koje će joj omogućiti zaštitu pomorskih puteva na ovom području.

Dok Kina vjerojano neće uspjeti vratiti sav svoj novac, ona još uvijek ostvaruje svoje strateške ciljeve. Kineski cilj je umanjiti status Sjedinjenih Država, koje su kroz posljednjih par decenija bile jedina svjetska super-sila.

Izolacionistička politika Sjedinjenih Država znači da investiraju manje i gube utjecaj u svijetu. BRI je kineski put kako bi postala lider. Gradeći bilateralne odnose i preuzimajući kontrolu nad svjetskom trgovinom, Kina je solidno na tom putu.

Prethodni članakVIDEO – Koliko porezne obveznike košta SNV i Milorad Pupovac?
Sljedeći članakVideo – Policajac Nikola Kajkić zna previše o Ovčari
Hrvatski državotvorni i suverenistički djelatnik od 1971. godine Urednik emigrantskog "Hrvatskog tjednika" 1980-1990. Pročelnik za promičbu HDP-a od osnutka do 1991. Inicijator Projekta Velebit 2016. i urednik portala projektvelebit.com.