Prema izvješću jednog agenta CIA-a iz 2020. o Hrvatskoj: “Nimalo opravdano gašenje proizvodnje radi tuđeg privatnog interesa, uništavanje energetske neovisnosti jedne države, ugrožavanje egzistencije tisuća radnika i članova njihovih obitelji te tjeranje tih ljudi u egzodus – to je veleizdaja!” On je podsjetio da je prema analizi američke institucije sa sjedištem u Washingtonu koja se na globalnoj razini bavi pranjem novca “Global Financial Integrity”, iz Hrvatske po raznim osnovama od 2004. do 2020. godine opljačkano više od 54 milijarde dolara.

Autor: Vjekoslav Krsnik

Ne treba se ni malo čuditi da je ovih dana stiglo pismo koje je američki kongresnik Doug Lamborn (republikanac) uputio premijeru Andreju Plenkoviću, ali i američkom državnom tajniku Anthonyju Blinkenu u kojemu zahtijeva odgovore na pitanje blokiranih američkih investicija i masovne korupcije u Hrvatskoj, što je u vodećim medijima, prije svega u javnim HTV-u i HR-u, prošlo poptuno nezapaženo. Te dvije vodeće javne medijske kuće uz naravno profesionalno korumpirane komercijalne tiskovne i elektroničke medije, dio su sustavne kampanje u kojoj se godinama, dakle od samog početka, prikriva masovna korupcija kao najveći problem hrvatske države i društva.

Prije nego što navedemo ozbiljna upozorenja koja je zastupnik u Predstavničkom domu američkog kongresa Doug Lambron uputio premijeru Plenkoviću i američkom državnom tajniku Blinkenu, treba podsjetiti na poznate činjenice o masovnoj korupciji koja vlada u hrvatskoj državi od samog njenog stvaranja. Između ostalog, ona je bila način na temelju kojega je hercegovački tajkun Miroslav Kutle u jednom trenutku stekao vlasništvo nad 200 privatiziranih poduzeća naslijeđenih iz socijalističke Hrvatske, dok je zagrebačka pretvorbena mafija zagospodarila najvećim bankama prodajući ih za bagatelu stranim bankama. Prema procjenama CIA-e u prvih deset godina hrvatske nezavisnosti iz zemlje je opljačkano 10 milijardi dolara. Tadašnji američki veleposlanik u Zagrebu William Montgomery, kad je na vlast došla Mesić-Račanova garnitura, ponudio je novoj vladi jednu američku agenciju koja se bavi povratom opljačkanog novca. U susretu s njima u Zagrebu jugokomunistički aparatčik Ivica Račan, nakon što je izdao nacionalne interese ustupanjem oružja teritorijalne obrane JNA, počinio je još jedan veleizdajnički čin, jer je odbio njihovu ponudu navodno zbog visoke provizije. Korupcija je tako postala prevladavajuća društvena pojava s kojom se ni jedna politička struktura, ne samo da nije uhvatila u koštac, nego se u nju jednostavno uključila, što je otkriveno u nekim od velikih korupcijskih afera od kojih je najistaknutija bila ona Ive Sanadera. On međutim nije sam odstupio s mjesta premijera, nego je na to bio prisiljen pod pritiskom moćnog vanjskog faktora. U izvješću 2020. godine jednog agenta CIA-e koji je pratio tu problemtiku u Hrvatskoj navedeno je da u Hrvatskoj postoji korupcijski udruženi zločinački pothvat tajkuna i političara. On je naveo: “Nimalo opravdano gašenje proizvodnje radi tuđeg privatnog interesa, uništavanje energetske neovisnosti jedne države, ugrožavanje egzistencije tisuća radnika i članova njihovih obitelji te tjeranje tih ljudi u egzodus – to je veleizdaja!” On je podsjetio da je prema analizi američke institucije sa sjedištem u Washingtonu koja se na globalnoj razini bavi pranjem novca “Global Financial Integrity”, iz Hrvatske po raznim osnovama od 2004. do 2020. godine opljačkano više od 54 milijarde dolara.

Ništa se nije promijenilo ni za mandata Andreja Plenkovića a najočigledniji je dokaz niz ministarskih ostavki koje su podnesene zbog korupcije što je njegov “modus operandi”. Kongresnik Doug Lamborn uputio je pismo premijeru Plenkoviću i državnom tajniku Blinkenu ponukan i odnosom hrvatskih vlasti prema američkim investitorima. To nije novost, jer takav odnos postoji već godinama. Podsjetit ću na ponudu koju je prilikom njihovog boravka u Washingtonu u kolovozu 2000. godine dao predsjednik Clinton predsjedniku Mesiću i premijeru Račanu. Zahvaljujući Hrvatskoj što je učinila za američke interese na Balkanu on je predložio da jedna jaka poslovno-vladina delegacija do kraja rujna 2000. godine posjeti SAD kako bi s velikim američkim biznisom razmotrila jačanje američkih investicija u Hrvatskoj. Ivica Račan je zanemario tu ponudu i umjesto da vodi takvu delegaciju u Ameriku otišao je u rujnu na kongres britanskih laburista.

Kongresnik Doug Lambornpita kad će Hrvatske ukloniti barijere američkim privatnim inestitorima koji ne daju mito i zašto Hrvatska, a posebno grad Rijeka koriste praksu iznuđivanja prema ulagačima iz SAD, čime se krši ugovor između dvije države potpisan još 2001. godine. Postavlja se i pitanje zašto USKOK i hrvatski pravosudni sustav odbacuju kaznene prijave i odbijaju istraživati ozbiljne optužbe međunarodnog pranja novca u gradu Rijeci i Hrvatskoj.

Kongresnik Doug Lamborn u pismu premijeru Plenkoviću i državnom tajniku Blinkenu ukazuje na prepreke s kojim se suočavaju američki ulagači u Hrvatskoj kao i na posvemašnju korupciju koja “dopušta prodor ruskog utjecaja na našeg regionalnog saveznika”. On podsjeća da Hrvatska “kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza služi kao neprocjenjiv regionalni partner Sjedinjenim Američkim Državama u jugoistočnoj Europi i regiji Balkana”. On podsjeća na ruski utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, spominjući grupu “Fortenova” i Sberbanku kojom upravlja Kremlj, a posebno se osvrće na prorusku politiku predsjednika Milanovića koji se usprotivio obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatakoj i protivnik je priključenja Švedske i Finske NATO savezu. U pismu se spominje i naklonost bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović prema ruskim invesaticijama kao i činjenica da ruski oligarsi koji su pod američkim sankcijama imaju nekretnine u Hrvatskoj. Podsjeća da američki porezni obveznici preko USAID-a, Svjetske banke, MMF-a i EBRD-a indirektno sudjeluju u investiranju u hrvatske infrastrukture, dok je američkim privatnim ulagačima blokirano ulaganje pod jednakim uvjetima. Konkretno navodi da američki porezni obveznici financiraju servisiranje američkih ratnih brodova u brodogradilištu Viktor Lenac jačajući gospodarstvo grada Rijeke dok s druge strane lokalni političari blokiraju američke privatne investicije u tom gradu.

Da ne bi samo ostalo na konstatacijama o korupciji koja pogađa američke investitore kongresnik Doug Lamborn postavio je premijeru Plenkoviću šest pitanja na koja očekuje odgovor do kraja rujna. Kao prvo, pita kad će Hrvatske ukloniti barijere američkim privatnim inestitorima koji ne daju mito. Zašto Hrvatska, a posebno grad Rijeka koriste praksu iznuđivanja prema ulagačima iz SAD, čime se krši ugovor između dvije države potpisan još 2001. godine. Postavlja se i pitanje “Zašto USKOK i hrvatski pravosudni sustav odbacuju kaznene prijave i odbijaju istraživati ozbiljne optužbe međunarodnog pranja novca u gradu Rijeci i Hrvatskoj. Kongresnika Lamborna zanima i odgovor na pitanje zašto hrvatske vlasti nisu zatražile pomoć od američkih vlasti u sumnjivim slučajevima međunarodnog pranja novca u Hrvatskoj novcem koji potječe iz Irana, Nigerije, Rusije, Lihtenštajna, Češke i Kine. Njega zanima i tko su stvarni vlasnici strateških poduzeća na području grada Rijeke, što uključuje Luku Rijeka, kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea, tvrtku “Gasfin”, građevinsku tvrtku “GP Krk” koja je dobila svaki ugovor o izgradnji objekata što financiraju američki porezni obveznici, te brodogradilište Viktor Lenac koje servisira američke ratne brodove. I konačno zašto je Hrvatska dopustila da luksuzna jahta “Irina Vu” u vlasništvu uzbekistanskog oligarha bliskog prijatelja Vladimira Putina dok je bila pod međunarodnim sankcijama napusti marinu Murter. Sve su to pitanja koja ne zanimaju samo američkog kongresnika nego i širu hrvatsku javnost kojom se manipulira uspostavom cenzuru nad vodećim medijima u Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade Plenković: To je skuhano ovdje


“Pismo je stiglo od kongresmena koji je prije par mjeseci bio u Hrvatskoj. Mi smo ga primili, sastanak je bio sjajan. S kim se on u međuvremenu sastao, postoje razne lobističke skupine pa im netko ispriča neku priču. Svašta spominje, odgovorit će mu naš veleposlanik u Washingtonu”, kaže premijer i dodaje da kongresmen nije sam od sebe u dokolici sjeo i napisao to pismo. “To je sve skuhano tu negdje”, kaže Plenković.

Foto: Kongresnik Doug Lamborn

Prethodni članakSvi “naši” kraljevi
Sljedeći članakPodcast Velebit – Marcel Holjevac:
Hoće li Hrvatska izručiti BBB navijače Grčkoj?