Davor Domazet Lošo

MORA SE PROMIJENITI PARADIGMA SVIH DESNIH OPCIJA

0
2430

Nekoliko dana prije Božića zamolili smo admirala Davora Domazeta Lošu, bivšeg načelnika stožera Hrvatske vojske i jednog od planera oslobodilačke akcije “Oluja”, za kratak razgovor o načelima Projekta Velebit. Iako je tih dana aktivno promovirao svoju novu knjigu „Hrvatska geopolitička strategija za 21. stoljeće – Hrvatsko njihalo“ , admiral Domazet našao je vremena i osvrnuo se na neke izdvojene teme koje mi u Projektu Velebit smatramo izuzetno bitnima.

– Pozdravljam pojavu Projekta Velebit jer ispražnjeni prostor na cijeloj desnici vapi za novim pokretom. Postavlja se pitanje forme, na koji način djelovati. Da li kao udruga ili stranka, odmah u glavu ili ne. Da li u jednom dijelu Hrvatske ili na cijelom području Hrvatske? Kako uključiti iseljeništvo? Moje osobno iskustvo govori da udruga nije najbolje rješenje jer kod nas ne vrijedi takav model popunjavanja praznog političkog prostora. Kada je HDZ gubio 2000. godine, onda sam s Miroslavom Tuđmanom osnovao HIP kao udrugu koja je relativno dobro startala. Ja sam upozoravao kako će biti strateška pogreška ako se prebrzo pretvorimo u stranku i to se pokazalo točnim jer se sve raspalo. Vidjeli smo kako je stvoren MOST, ako to može biti nekakav primjer. Za koju god opciju se odlučite, budite svjesni da se bez adekvatne financijske podloge i bez prisutnosti u medijima ne može ništa. Udruga može biti ok, domoljubni ljudi sjednu, pričaju i raspravljaju, ali ako se ne uđe u medijski prostor i ne osiguraju čvrste financije – od toga neće biti puno koristi.

Ovih dana predstavljate svoju novu knjigu, koja se sadržajem i namjerom podudara s planovima Projekta Velebit koji također smatra nužnim da se izradi jedinstvena Hrvatska nacionalna strategija.

– Evo, ja sam je napisao. Dajem vam je, provodite je. Ona nikoga ne napada niti što zabranjuje. Ona nudi. Ako ovu strategiju želi uzeti SDP, slobodno neka je uzme i neka je provede, nemam ništa protiv.

Smatrate li da je potrebna zabrana svakog oblika jugoslavenstva ili nekog drugog stranog hegemonizma nužan korak u procesu formiranja hrvatske političke nacije?

– Hrvatska politička nacija se do sada trebala formirati. U političkoj naciji trebaju sudjelovati i Srbi i svi drugi građani koji se doživljavaju političkim Hrvatima. Mora se promijeniti paradigma svih dosadašnjih desnih opcija jer se uvijek željelo nešto zabranjivati. To nema smisla pošto nitko neće stati iza zabranjivanja. Nama je jugoslavenština karcinom koji izjeda hrvatsko nacionalno biće. Ako nametnemo ono što piše u mojoj Strategiji onda se samo po sebi nameće da Sabor mora donijeti zakon po kojem se mora drukčije ponašati. Tako ćemo napravit jedan kopernikanski obrat i izrezati taj karcinom.

Koje hrvatske institucije danas najviše pate od jugoslavenstva?

Po meni, to su Hrvatska Radio Televizija, Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti i Hrvatska Akademija znanosti i umjetnosti u kojoj ima jugoslavena, masona…svega. Zato su i stavili studij novinarstva na Političke znanosti, da tamo oblikuju mlade ljude koje kasnije šalju na Hrvatsku televiziju.

Kako komentirate da ulice i trgovi diljem države i dalje nose ime Josipa Broza Tita?

– Vi znate da ja dobro znam tko je Tito. Tito je bio mason engleske struje koji je dobio zadatak da, nakon što je poslije oktobarske revolucije srušeno rusko pravoslavlje, sruši katoličku ‘mitteleuropu’. U masoneriji, ako su išta kao pas popišali, mora ostati njima u spomen.

Treba li iz Ustava izbaciti odredbe koje se odnose na ZAVNOH?

– Da, preambulu treba izbrisati jednim potezom. Temelj Hrvatske je Domovinski rat i točka. Tu je preambulu Tuđman napisao kako bi se obranio od insinuacija da gradi ustašku državu. On se morao pozvati na tradicije kako bi se pokazalo što hrvatski narod ima pravo na državnost pa bila ona i komunistička. Ta preambula bi mogla ostati u slučaju da nije bilo rata, ali nakon rata ne može. Temelj države je Domovinski rat kojim smo krvavo izborili slobodu.

Što mislite o obnovi Hrvatske pravoslavne crkve?

Prije nekih šest mjeseci razgovarao sam s Njegovom svetosti makedonskim Arhiepiskopom Stefanom i pitao ga kako makedonska crkva gleda na HPC. Rekao mi je da HPC ima njihov blagoslov, što znači da će nedvojbeno priznati autokefalnost Hrvatske pravoslavne crkve. Prema popisu stanovništva, Hrvata pravoslavne vjeroispovijesti ima 16,647 i potpuno je besmisleno da itko dovodi u pitanje njihovo ljudsko pravo na ispovijedanje vjere.

Kako bi se Hrvatska trebala postaviti spram ulaska Srbije u Europsku uniju te NATO i što je sa ratnom odštetom?

Hrvatska se nalazi pod utjecajem velikih svjetskih sila i nemamo potrebnog manevarskog prostora. SAD nakon poraza u Siriji žele odgovoriti Rusiji pa uvući Srbiju u EU i sve druge zemlje bivše Jugoslavije te na takav način oslabiti utjecaj Rusije na ovim područjima. To je protivno hrvatskim nacionalnim interesima tj. nama odgovara da Srbija ostane vani. Izdvojit ću jedan važan razlog o kojemu aktualna hrvatska politika uopće ne vodi računa. Naime, u EU postoje četiri razine država. Na četvrtoj razini nalaze se Rumunjska, Bugarska i Hrvatska, a ako se sad pridruže ex-YU zemlje onda postoji mogućnost regionalnog povezivanja. Drugim riječima, kada uđu u EU može se dogoditi ponovni početak formiranja neke nove zajednice država nalik na projekt Zapadnog Balkana. Spomenut ću i to da u ovome trenutku odgađanje ulaska Srbije u EU odgovara ruskoj geopolitici. Ako nešto ne možemo spriječiti, onda moramo znati iskoristiti ono najbolje u situaciji. Mi ne smijemo dozvoliti da Srbi uđu dok se ne ispuni niz zahtjeva, recimo poglavlje 26. Mi moramo zahtijevati da hrvatska manjina u Srbiji ima u dlaku ista prava poput srpske manjine u Hrvatskoj. Ako to uspijemo izboriti, mi smo veliki pobjednici. U ovoj se situaciji mora mudro gledati kroz vizuru politike mogućega, a ne šakom u glavu. Tuđman je u tome bio briljantan jer je znao da veliki odlučuju, a mi moramo mudro izvući maksimum za sebe – zaključio je admiral.

Prethodni članakPrvi puta nakon 72 godine, vjerski obred
Hrvatske pravoslavne crkve u središtu Zagreba
Sljedeći članakU Novostima fer i balancirano