Kako može izgledati simbioza zapadne, rimske, romanske Histrije i istočne nomadske, romsko-vlaško-cincarske, bizantske Histerije, odakle Uljanik asocira na vrijeme kad su kvalitativnim tehnološkim skokom lampe lojanice zamijenile moderne, napredne, lampe uljanice, a turizam na seobu benzinskoga, germanskoga i romanskoga naftnoga, naroda.
Jesu li i seobe benzinskoga bizantskoga, naftnoga, naftalinskoga, slavijanskoga, servijanskoga, čas tenkovskoga, čas traktorskoga naroda, u glavama Jakovčića i jakovčićića, također oblik turizma?
Je li turizam turcizam, započet u 18. stoljeću, stvorivši pretpostavke za uspostavu krajinske turističke oaze?
Zašto Bajazit dolazi pjevati u Istru?
Kažu u Istri – Neka pjeva tko god ima publiku. Ima Thompson 10 puta više publike nego što je Bajaga ikad imao, ali “nije pjevao i neće”, poručuje mu deminutiv “istoričara” Jakovine, Jakovčić.
Radi li se o tome da pjesmom treba poduprijeti potomka Rade Končara, tajkuna koji je svoj tajkunat počeo graditi još u vrijeme Štroka, Špiljka, Broza i na smrt t(r)ajno osuđenog Đurekovića, da sada preuzme Uljanik, kada je upravo dostigao razinu da može zadovoljiti potrebe srpske pomorske flote.
Ili je to humanitarna misija za hrvatsku djecu kao što je nekada pjevao četnicima u Kninu za srpsku.
Ili je sve nostalgija, pa ih neostvareni san o dvije susjedne turističke države vuče jedne k drugima, da sjednu na studen kamen pulske arene i zapjevaju onu tužnu pjesmu “Loša bila deves peta”.
Mate Bašić u “Srbijanskoj psorijazi na našem tijelu” kaže da se u Krajini janjeća čorba servira sa dva noža. Kako se servira Lepa Janja u Puli?
Ilustracija: Mate Bašić