Fašizam kao hrvatsku genetičku karakteristiku, teško bi odgonetnulo i 600 najvećih svjetskih stručnjaka za genetiku, uključujući i 4 nobelovca, pa da Kongres upravo traje četiri mjeseca, umjesto četiri dana. Kako se ono kod nas kolokvijalno kaže – Na pitanje koje jedna budala može postaviti, sto stručnjaka ne može odgovoriti (pa ni 600).

Autor: Dinko Dedić

Gledao sam otvorenje Kongresa forenzičke i antropološke genetike u Splitu, na kojemu sudjeluje 600 znanstvenika iz cijelog svijeta, među kojima i četiri nobelovca.

Kao protutežu, na otvorenju kongresa su govore držali skoro svi ministri u Plenkovićevoj vladi. Primjetio sam da je nedostajao jedino Krstičević, da nešto kaže o nabavci vojnih zrakoplova. Sve je bilo relativno dobro organizirano s naglaskom na detalje. Čak je za tiskani program otvorenja na engleskom, naglašeno da se ispred imena ministara koji su imali nastupiti, koristi puna titula, a ne skraćenica “min”, kako nitko od gostiju ne bi zaključio da se odnosi na minimum.

Ministrica znanosti, raspričala se o svemu i svačemu, govoreći isključivo o Europi, futuristički, praktično ni ne spominjući Hrvatsku, tako da se iz njena izlaganja morao steći dojam da je Hrvatska već postala spomena nevrijedna, tek rubna pokrajina rubne pokrajine u bezgraničnoj Europi.

Ipak, veliki je propust načinjen pri nastupu jednog od govornika, zanatskog ministra Darka Horvata. Prisutni svjetski znanstvenici su najprije dobili dojam da se radi o jednom tenoru iz klape Cambi, koja je minutama ranije nastupila pred uvaženim gostima, ali to je bio tek početak njegovih problema.

Dok je televizija donijela sinhronizirani prijevod njegova govora na hrvatski, i svi su gledatelji mogli znati što je rekao, uključujući i podatak da niti jednom riječju nije spomenuo Uljanik, organizatori su zaboravili u dvorani uključiti prijevod njegova govora na engleski. Ipak, naš se ministar nije dao smesti; slijedeći tradiciju naše hrabre Ingrid Antičević Marinović u Europskom parlamentu “Pipl may not have a clue what we’re talking about, but they mast trast ass”.

Svijet tako i tako nema tri čiste o čemu se to u Hrvatskoj zapravo radi, osim reinkarnacije sovjetske verzije antifašističkog pokreta iz prve polovine posljednjeg stoljeća prošlog milenija, nepunih 30 godina nakon pada Antifašističkog zida u Berlinu. Sva sreća, nitko se u govoru nije sjetio spomenuti antifašizam niti današnje nesuglasice o tome je li Domovinski rat bila fašistička ili antifašistička revolucija.

Fašizam kao hrvatsku genetičku karakteristiku, teško bi odgonetnulo i 600 najvećih svjetskih stručnjaka za genetiku, uključujući i 4 nobelovca, pa da Kongres upravo traje četiri mjeseca, umjesto četiri dana. Kako se ono kod nas kolokvijalno kaže – Na pitanje koje jedna budala može postaviti, sto stručnjaka ne može odgovoriti (pa ni 600).

Komentari