Otvoreno pismo


Autor: Luka Krilić

Zagreb, 28. ožujka 2020.

Na pažnju:
Predsjednik Republike, gospodin Zoran Milanović
Predsjednik Vlade, Andrej Plenković
Predsjednik Sabora, Gordan Jandroković
Predsjednik Vrhovnog  Suda, Đuro Sessa

Poštovani Predsjednici,

U ovim teškim danima za hrvatski Narod – sve nas u Hrvatskoj – i za čitavo čovječanstvo, želim dati svoj doprinos analizirajući događaje i nastalo stanje.

Stručnjaci se slažu da će se svijet poslije ovakve krize definitivo mijenjati. Moramo vjerovati u bolje, nadati se tom boljitku, toj promjeni na bolje, ali to jako puno ovisi o političkim elitama i tome hoće li biti spremne suočiti sa sa ovakvim izazovima.

Narod je uvijek spreman ako ima one koji ga dobro vode, ako ima vođe koji osobno daju primjer da se treba zalagati za opće dobro i djelovati na zajedničku korist i dobrobit.

Lako je tražiti ujedinjenje s iseljeništvom u ovakvim poteškoćama; moguće je sada jasno koliko je bilo i značajno i važno tražiti to ujedinjenje puno prije. No, ovo nije vrijeme da “plačemo nad zagorjelim mlijekom”.

U nadi da ovaj Vaš potez – tražiti ujedinjenje s iseljeništvom – nije usmjeren eliminiranju političke borbe ili političke oporbe, evo mojih razmišljanja.

Iako nitko nije mogao predviđati pandemiju vrlo opasnog virusa i jaki potres u Zagrebu i Hrvatskoj, mislim da određenim postupcima to možemo okrenuti na dobro, rekli bi “možemo od toga imati više koristi nego štete” ako budemo razboriti, pragmatični i pod obvezno nesebični.

Poslije ovakvog razmjera medicinsko-zdravstvene krize, svaka država će se (morati) prvenstveno sama spašavati, a mi kao manja država s četiri milijuna stanovnika možemo se lakše oporaviti – ako imamo dobre programe. Ako će nam od EU priteći neka pomoć, te financije treba valjano usmjeriti prema programima koji su u korist i naše države i našeg naroda.

Uvjeren sam da možemo ove dvije tegobe, virus i potres, okrenuti na dobro, pozitivnim stavom i djelovanjem za hrvatski Narod, jer ponekad teški, razorni događaji nisu samo kazna za naše loše gospodarenje ili ponašanje, nego su nam prilika da se mijenjamo na bolje.

Nakon ove pandemije, jasno je da slijedi velika ekonomska kriza svijeta s kojom se odmah treba početi nositi – nadolazeća kriza je izazov i kušnja vama i vašoj spremnost na velike promjene ne samo u gospodarstvu, nego i upravljanju ovom našom prekrasnom i opterećenom državom.

Ekonomska kriza će sigurno uništavati naše ionako narušeno gospodarstvo, ali “gašenje poduzeća” po cijeloj državi isto tako će pokazati druge mogućnosti, “otkriti dosada neuočene potencijale”, za koje treba biti više nego spreman i dobro pripremljen. Mnogi radnici će izgubiti radno mjesto – za njih treba naći druga rješenja.

Počinjemo navođenjem najelementarnijih:

  • Potrebno je analizirati opću situaciju u gospodarstvu i pronaći sektore gdje možemo sami poslovati, a to znači voditi jednu dobro promišljenu, “autarkičnu” politiku.
  • Zamrznuti na neko vrijeme plaćanje svih bankovnih kredita za fizičke osobe, obrtnike i za privatne firme.
  • Zamrznuti postupke ovrha dok traje opća kriza, može se aktivirati dva mjeseca nakon što osoba počne ponovno raditi. Tako i za bankovne dugove.
  • Mnogi “ekonomskih iseljenici” će se vratiti jer će zbog krize izgubiti posao pa će se odlučiti na povratak kući, gdje barem imaju minimalne mogućnosti za preživljavanje (“da nekako izguraju”). Ako imaju svoje vlastite stanove ili kuće, barem neće morati plaćati najam.
    Kriza je pokazala da moramo sami proizvoditi hranu za vlastite potrebe: moramo jednostavno odmah s tim početi, ali sa malim i srednjim OPGovima ili Zadrugama, lokalno i u skladu s hrvatskim regijama, a ne putem nekakvih velikih  firmi ili posrednika koji gaze male proizvođače. Stoga je potrebno uvjerljivo stimulirati povratnike koji imaju mogućnosti da otvore ili OPG ili zadrugu gdje bi mogli sami barem proizvoditi hranu za svoje obitelji. Država bi trebala održavati obitelji – omogućiti u prvo vrijeme svakoj obitelji početni minimum i podršku dok ne krene ozbiljnija proizvodnja. Država mora dodijeliti na korištenje zemljište besplatno za takav OPG ili zadrugu.
  • Zamrznuti obvezu plaćanja poreza, prireza i ostalih nameta i tek nakon  nekoliko mjeseci  početi naplatu minimalne cijene za struju i za vodu.
  • Država mora pomoći da se navedena poljoprivredna proizvodnja dođe do potrošača i to besplatno za poljoprivrednika-proizvođača. Cijela proizvodnja treba biti namijenjana prvenstveno za konzumaciju unutar naše države: škole, vojarne, ministarstva, bolnice, starački domovi, sveučilista itd… Država će moći platiti poljoprivednicima  novcem kojim će zapravo plaćati za hranu spomenutim državnim institucijama.
  • Sve ono što se ne konzumira mora ići prema tvrtkama za preradu poljoprivednih proizvoda, a i njihove prerađevine također su prvenstveno za unutarnju potrošnju: škole, vojarne, ministarstva, bolnice, starački domovi i slično.
  • Ukidati povlastice za uvoz po svakom proizvodu slijedom kojim se taj proizvod počinje proizvoditi unutar naše zemlje.
  • Organizirati da OPGovi ili poljoprivredne zadruge mogu prodavati direktno trgovačkim centrima. Za prodavanje tih proizvoda nisu više potrebni posrednici – prodaja ne mora više ići preko posredničkih firmi.
  • Osigurati minimalnu plaću barem 500 eura mjesečno po obitelj ili 250 eura po osobi za one koji se vraćaju, ako imaju ekonomske poteškoće, bez obveze plaćanja  režija, sve dok se osoba  ne zaposli i  istovremeno putem Zavoda za zapošljavanje posredovati da to bude u što kraćem roku.
  • Zakonom o investicijama  osloboditi investitore od plaćanja bilo kakvog poreza na dobit i dohotak na barem 10 godina. Prvenstveno i prioritetno usmjeriti ovakav zakon prema našim iseljenicima.
  • Ako znamo da živimo na trusnom području, u zoni gdje je mogućnost da se dogodi potres velika i vrlo velika, onda bi bilo potrebno da uskladimo zakone za buduće građevine u tom smislu da barem nove kuće mogu izdržati potrese  od magnitude 7 strupnjeva po Richteru. U tom smislu moraju biti predviđeni i strogi uvjeti nadogradnje i preinaka postojećih građevina  poštujući održavanje statike itd.
  • Pojačati djelovanje Seizmološkog instituta, jer iako se ne može predviđati kada će se potres dogoditi, to ne znači da nećemo jednoga dana i to otkriti. Pojačati istraživanje ili financirati stanice po Hrvatskoj gdje će se moći monitorirati geodetska mjerenja i poticati geokemijske monitoringe.
  • Za sve radove na obnovi građevina pogođenih potresom, koji će trajati barem 10 godina ako nađemo dovoljno kapitala za obnovu, osnovati i poticati osnivanje građevinskih zadruga. Građevinski materijal treba se proizvoditi u Hrvatskoj te dobavljati iz Hrvatske, također preko zadruga (ne preko trgovačkih poduzeća ili posrednika).Isto vrijedi za sve ostale firme koje će biti nužne za obnovu zgrada.
  • Jesmo li svjesni da imamo nuklearnu elektranu u blizini naše države i glavnog grada – u Sloveniji – a da je EU 2016. odobrila Mađarskoj gradnju nuklearne elektrane u blizini naše granice? Što bi se dogodilo ako dođe do razornog potresa velike snage? Možda je došlo vrijeme da zahvaljujući modernoj tehnologiji poput fotonaponskih panela i vjetroelektrana, osamostalimo cijelu Hrvatsku od nabave energije. Država mora uspostaviti elektroenergetski projekt kojega je cilj da pretežni broj kuća bude djelomični korisnik HEPa i povremeni nekorisnik mreže jer bi bile u stanju same proizvoditi struju za svoje potrebe. Istom, kuće koje proizvode viškove struje bile bi priključene  na mrežu koja bi u početku opskrbljivala one koji još nisu u mogućnosti samoproizvodnje, a kasnije bi se mogla isporučivati i korisnicima u inozemstvu. Cijeli ovaj elektroenergetski program bi se mogao financirati prodajom dionica od nuklearne elektrane Krško, dionica onog dijela HEPa koji se više ne bi koristio za domaće potrebe, te EU fondova.
  • Pojačati proizvodnju fotonaponskih panela i vjetroelektrana za domaćinstvo, to znači financirati tvornicu  gdje bi moglo raditi barem tisuću radnika, a trebala bi biti organizirana ne kao kapitalistička firma nego kao zadruga.
  • Trajno i pojačano investirati u nove tehnologije i znanstvene projekte.

Ova situacija je svakako pokazala, ako to već nije bilo jasno na primjeru Grčke koja je odustala od poljoprivrede i industrije, da naše gospodarstvo ne može biti temeljeno samo na turizmu.

Sve se može ako postoji volja i ako imaš ljubav prema nečemu te poštujući moralna načela i s ciljem rada za opće dobro. S vjerom da sve to osjećate prema Hrvatskoj i prema Narodu naše voljene Hrvatske.

Luka Krilić

Komentari