Podcast Velebit – Domagoj Vidović: Hrvatski jezik je temelj na kojemu je Karadžić standirdizirao srpski

► U Crnoj Gori su nositelji ideje srpskoga svijeta na vrhuncu borbe za ostvarenjem težnje da Crna Gora (p)ostane srpskim drugim okom. U toj se borbi, među ostalim, uvelike poseže za hrvatskim velikanima, što je najrazvidnije iz veleplakata s kojih bliješti Ponosni na svoje srpsko.

►  Tko je Andrija Zmajević?

► Po čijemu je ikonografskom nacrtu Tripo Kokolja oslikao unutrašnjost crkve Gospe od Škrpjela? Na mrežnim stranicama crnogorske vlade ta crkva je prozvana Gospom od Stene?

► Osmišljatelji veleplakata nastoje potaknuti crnogorske državljane da se na tekućemu popisu u što većemu postotku izjasne kao Srbi.

► Ime crkve na nepostojećemu “ostrvu Fašinada” napisali su ekavicom kojom u Crnoj Gori ne govore ni Hrvati, ni Crnogorci, ni Srbi, ni Bošnjaci.

► Kakve veze s današnjom Crnom Gorom ima Ruđer Bošković, Dubrovčanin podrijetlom iz hrvatskoga dijela istočne Hercegovine, teško da bi i Hercule Poirot otkrio.

► Vrlo lukavom kampanjom se tijekom dužega razdoblja promiče bokeljski regionalizam i moguća autonomija Boke kotorske unutar Crne Gore.

► One kojima ta zamisao zvuči privlačno jer u njoj možda vide i prostor za viši stupanj autonomije bokeljskih Hrvata, upozoravam da ona uključuje izgradnju posebnoga bokeljskog identiteta kojim bi se bokeljski Hrvati, poput hrvatskih Bunjevaca u Bačkoj, isprva izdvojili iz hrvatskoga narodnog bića, a zatim posrbili.

► Ideja o autonomiji Boke kotorske ujedno podsjeća na pokušaj oživljavanja Dubrovačke Republike Aleksandra Apolonija. Taj ju je svat proglasio 24. studenoga 1991. u zaposjednutome Cavtatu.

► Boka kotorska bi imala nekakvu autonomiju, a onda bi se, ako provedba ideje srpskoga svijeta u Crnoj Gori u potpunosti ne uspije, stvorila neka vrsta SAO Boke kao uvertira u moguće stvaranje neke vrste zajednice srpskih zemalja u koju bi s vremenom ušla cjelokupna Crna Gora milom ili silom.

► Kako djeluje hrvatska diplomacija djeluje?

► Davor Marijan: Srpsko hrvatski, je li to srpski jezik na ijekavici?

► Kako je Petar triput zanijekao postojanje hrvatskoga standardnog jezika? To je u Petom danu potvrdio molekularni biolog Petar Mitrikeski ustvrdivši da je makedonski jezik normiran 1946., a hrvatski tek nakon 2000.

► Hrvatski jezik ni danas nije normiran?

► Zašto se u dijelu slavističkih priručnika istočnojužnoslavenski jezici dijele na crkvenoslavenski, bugarski i makedonski bez zajedničke međufaze, a za srednjojužnoslavenske se jezike kao međufaza navodi srpskohrvatski.

► Makedonski u tridesetak godina uspio postići da ga većina slavista i na povijesnojezičnoj razini razdvoji od bugarskoga, a mi se nikako ne uspijevamo izboriti za potpuno izdvajanje iz srednjojužnoslavenske bezoblične mase.