Podcast Velebit – dr. Dubravko Ljubić: Temelj hrvatske državnosti nije Domovinski rat, a nije ni antifašizam

0
2135

U Podcastu Velebit pogledajte prvu emisiju iz serije razgovora s dr. sc Dubravkom Ljubićom, ustavnopravnim stručnjakom i uglednim znanstvenikom o hrvatskom Ustavu. Namjera nam je detaljno raspraviti, ilustrirati primjerima i na jednostavan način prilagođen najširim slojevima hrvatskoga naroda približiti ustavnu problematiku, prvenstveno radi toga da se oko tih pitanja ne može javno manipulirati i prisvajati određene ustavne kategorije, normative i značenja za dnevno-političke ili aktivističke namjere, koje su često u potpunoj suprotnosti, kako sa značenjem postojećih ustavnih vrjednota, još i više s realnim težnjama hrvatskoga naroda. U tom smislu dr. Ljubić će bez dlake na jeziku, jasno i točno sa znanstvene pozicije objasniti nedostatke hrvatskoga Ustava, dvojbe koje iz njega proizilaze, te protumačiti javnosti eventualne zabune i kontradikcije iz ustavnih rješenja koje se koriste za urušavanje hrvatske državnosti i nacionalnih standarda.

U prvoj emisiji koja je pred vama poštovani čitatelji i gledatelji Projekta Velebit, dr Ljubić je odgovarao na slijedeća pitanja:

Što je to uopće ustav, zašto se donosi, što se s njim želi normirati i kakav je odnos ustavnih normi prema nacionalnoj stečevini, tradiciji i realnom stanju baštine hrvatskoga naroda?
Što se ustavnim rješenjima želi postići?
Kakva su ustavna iskustva razvijenih zemalja, prvenstveno USA, Njemačke ili Francuske, te kako su ustavotvorci u tim državama regulirali temeljne težnje njihovih naroda?
Što su vrhunski europski ustavni stručnjaci rekli za tzv. Božićni ustav Republike Hrvatske?
Što su donijele i što su značile intrevencije u Ustav nakon dolaska Račanove koalicije na vlast?
Tko je pisao tzv. preambulu ili izvorišne osnove Ustava, što se s njima htjelo postići i jesu li one potrebne u Ustavu?
Je li konstatacija razvoja povijesne hrvatske državnosti u navodu o NDH, ZAVNOH-u i razvoju ustavnosti kroz razdoblje SFRJ i SRH poslužila kao poligon sukoba protivnika hrvatske državnosti s nacionalnim snagama koje su obnovile hrvatsku državnost?
Zašto se u svojatanjima toga dijela preambule zanemaruje navod “na prekretnici” prema komunističkom režimu a ističe navod o suprotnosti ZAVNOH-a i NDH?
Što je sporno u tom djelu izvorišnih osnova i što točno znači navod da je ZAVNOH postojao nasuprot NDH? Kako tumačiti činjenicu da je stvarno ZAVNOH kao izraz jedne strane u građanskom ratu bio suprotnost tadašnjoj hrvatskoj državi NDH?
Znači li taj izraz “nasuprot” danas afirmaciju i prihvaćanje stečevina ZAVNOH-a i kriminalizaciju NDH?
Je li tragom toga “nasuprot” i konstatacija o postojanju ZAVNOH-a u preambuli Ustava razlog za pretežita službena tumačenja danas u Hrvatskoj da je antifašizam u temeljima suvremene hrvatske državnosti i je li to opravdano tumačenje?
Je li antifašizam danas ustavna vrijednost u Hrvatskoj?
Je li pogrješno bilo u izvorišnim osnovama navesti da je temelj suvremene hrvatske državnosti Domovinski rat i zašto je to pogrješno?
Koji je politički akt ili činjenica temelj suvremene hrvatske državnosti i u kakvom odnosu je ta činjenica s potrebom postojanja preambule Ustava?
Ako je antifašizam krovna društvena vrijednost u Hrvatskoj danas, što manje više ističu sve mainstream političke strukture i institucije, ne pristaju li hrvatski političari onda tragom Pupovčevih opetovanih izjava da su Srbi u Hrvatskoj darovali hrvatskom narodu antifašizam kao vrhunsku vrjednotu, na to da Srbi trebaju imati trajni nadzor nad hrvatskom državom?
Zašto je potpuno pogrješno za NDH govoriti “tzv. NDH”?
Što piše u preambuli američkog ustava, a što u preambuli njemačkog ustava i imaju li sve razvijene demokratske zemlje preambule ustava?
Je li hrvatski ustavopisac i ustavotvorac pogriješio u definiciji hrvatske države u izvorišnim osnovama, navodeći uz činjenicu da je Republika Hrvatska nacionalna država hrvatskoga naroda, istovremeno i država nacionalnih manjina?
Kakva je to politička polazišta omogućilo agresivnim političkim namjerama prvenstveno srpskih ekspozitura u Hrvatskoj, te je li to uporište federalističkih srpskih zahtjeva?
Je li praksa u usporednim razvijenim demokratskim zemljama i državama, primjerice u USA, Njemačkoj ili Francuskoj na takav način regulirati prava pripadnika etničkih skupina kao što su regulirana u hrvatskom Ustavu?
Što su preporuke Venecijanske komisije kad je ustavna regulativa prava nacionalnih manjina u pitanju i što znači naglasak na stabilnom demokratskom državno-političkom poretku kao točki na kojoj se mora odustati od specifične stimulacije etničkih skupina?
Nije li upravo navod “demokratske stabilnosti” Venecijanske komisije za prestanak stumuliranja prava nacionalnih manjina privilegijama, razlog stalnoga Pupovčevog izazivanja nereda, nestabilnosti i prije svega ugroženosti Srba pred međunarodnom zajednicom, kako bi stvorio međunarodni privid o nestabilnosti demokratskog poretka u Hrvatskoj i na taj način u nedogled legalizirao sve veći spektar svojih posebnih zahtjeva za hrvatske Srbe?

O ovim i drugim pitanjima koja su rasvijetlila preambulu hrvatskoga Ustava i definiciju države, te posljedicama tih navoda na realno društveno i političko stanje u Hrvatskoj, svakako poslušajte u razgovoru Marka Ljubića i dr Dubravka Ljubića. U idućoj emisiji nastavljamo analizom osnovnih vrijednota hrvatskog Ustava na temelju koji se ima tumačiti svako ustavno rješenje i zakonitost državno-političkog poretka, o slabostima i prednostima tih rješenja, te kakva su bila ta rješenja do 2000. godine, a kakva imamo nakon toga do danas?


Svima vama u Domovini i iseljeništvu,
koji nas možete podržati donacijom,
biti ćemo zahvalni za svaki pa i najmanji iznos.

Naši brojevi računa su:
IBAN: HR6024840081135014505
SWIFT: RZBHHR2X

ili preko internetske platforme:
www.patreon.com/Projekt_Velebit

 

Komentari