U Podcastu Velebit pogledajte prvu emisiju iz serije razgovora s dr. sc Dubravkom Ljubićom, ustavnopravnim stručnjakom i uglednim znanstvenikom o hrvatskom Ustavu. Namjera nam je detaljno raspraviti, ilustrirati primjerima i na jednostavan način prilagođen najširim slojevima hrvatskoga naroda približiti ustavnu problematiku, prvenstveno radi toga da se oko tih pitanja ne može javno manipulirati i prisvajati određene ustavne kategorije, normative i značenja za dnevno-političke ili aktivističke namjere, koje su često u potpunoj suprotnosti, kako sa značenjem postojećih ustavnih vrjednota, još i više s realnim težnjama hrvatskoga naroda. U tom smislu dr. Ljubić će bez dlake na jeziku, jasno i točno sa znanstvene pozicije objasniti nedostatke hrvatskoga Ustava, dvojbe koje iz njega proizilaze, te protumačiti javnosti eventualne zabune i kontradikcije iz ustavnih rješenja koje se koriste za urušavanje hrvatske državnosti i nacionalnih standarda.
U prvoj emisiji koja je pred vama poštovani čitatelji i gledatelji Projekta Velebit, dr Ljubić je odgovarao na slijedeća pitanja:
♦ Što je to uopće ustav, zašto se donosi, što se s njim želi normirati i kakav je odnos ustavnih normi prema nacionalnoj stečevini, tradiciji i realnom stanju baštine hrvatskoga naroda?
♦ Što se ustavnim rješenjima želi postići?
♦ Kakva su ustavna iskustva razvijenih zemalja, prvenstveno USA, Njemačke ili Francuske, te kako su ustavotvorci u tim državama regulirali temeljne težnje njihovih naroda?
♦ Što su vrhunski europski ustavni stručnjaci rekli za tzv. Božićni ustav Republike Hrvatske?
♦ Što su donijele i što su značile intrevencije u Ustav nakon dolaska Račanove koalicije na vlast?
♦ Tko je pisao tzv. preambulu ili izvorišne osnove Ustava, što se s njima htjelo postići i jesu li one potrebne u Ustavu?
♦ Je li konstatacija razvoja povijesne hrvatske državnosti u navodu o NDH, ZAVNOH-u i razvoju ustavnosti kroz razdoblje SFRJ i SRH poslužila kao poligon sukoba protivnika hrvatske državnosti s nacionalnim snagama koje su obnovile hrvatsku državnost?
♦ Zašto se u svojatanjima toga dijela preambule zanemaruje navod “na prekretnici” prema komunističkom režimu a ističe navod o suprotnosti ZAVNOH-a i NDH?
♦ Što je sporno u tom djelu izvorišnih osnova i što točno znači navod da je ZAVNOH postojao nasuprot NDH? Kako tumačiti činjenicu da je stvarno ZAVNOH kao izraz jedne strane u građanskom ratu bio suprotnost tadašnjoj hrvatskoj državi NDH?
♦ Znači li taj izraz “nasuprot” danas afirmaciju i prihvaćanje stečevina ZAVNOH-a i kriminalizaciju NDH?
♦ Je li tragom toga “nasuprot” i konstatacija o postojanju ZAVNOH-a u preambuli Ustava razlog za pretežita službena tumačenja danas u Hrvatskoj da je antifašizam u temeljima suvremene hrvatske državnosti i je li to opravdano tumačenje?
♦ Je li antifašizam danas ustavna vrijednost u Hrvatskoj?
♦ Je li pogrješno bilo u izvorišnim osnovama navesti da je temelj suvremene hrvatske državnosti Domovinski rat i zašto je to pogrješno?
♦ Koji je politički akt ili činjenica temelj suvremene hrvatske državnosti i u kakvom odnosu je ta činjenica s potrebom postojanja preambule Ustava?
♦ Ako je antifašizam krovna društvena vrijednost u Hrvatskoj danas, što manje više ističu sve mainstream političke strukture i institucije, ne pristaju li hrvatski političari onda tragom Pupovčevih opetovanih izjava da su Srbi u Hrvatskoj darovali hrvatskom narodu antifašizam kao vrhunsku vrjednotu, na to da Srbi trebaju imati trajni nadzor nad hrvatskom državom?
♦ Zašto je potpuno pogrješno za NDH govoriti “tzv. NDH”?
♦ Što piše u preambuli američkog ustava, a što u preambuli njemačkog ustava i imaju li sve razvijene demokratske zemlje preambule ustava?
♦ Je li hrvatski ustavopisac i ustavotvorac pogriješio u definiciji hrvatske države u izvorišnim osnovama, navodeći uz činjenicu da je Republika Hrvatska nacionalna država hrvatskoga naroda, istovremeno i država nacionalnih manjina?
♦ Kakva je to politička polazišta omogućilo agresivnim političkim namjerama prvenstveno srpskih ekspozitura u Hrvatskoj, te je li to uporište federalističkih srpskih zahtjeva?
♦ Je li praksa u usporednim razvijenim demokratskim zemljama i državama, primjerice u USA, Njemačkoj ili Francuskoj na takav način regulirati prava pripadnika etničkih skupina kao što su regulirana u hrvatskom Ustavu?
♦ Što su preporuke Venecijanske komisije kad je ustavna regulativa prava nacionalnih manjina u pitanju i što znači naglasak na stabilnom demokratskom državno-političkom poretku kao točki na kojoj se mora odustati od specifične stimulacije etničkih skupina?
♦ Nije li upravo navod “demokratske stabilnosti” Venecijanske komisije za prestanak stumuliranja prava nacionalnih manjina privilegijama, razlog stalnoga Pupovčevog izazivanja nereda, nestabilnosti i prije svega ugroženosti Srba pred međunarodnom zajednicom, kako bi stvorio međunarodni privid o nestabilnosti demokratskog poretka u Hrvatskoj i na taj način u nedogled legalizirao sve veći spektar svojih posebnih zahtjeva za hrvatske Srbe?
O ovim i drugim pitanjima koja su rasvijetlila preambulu hrvatskoga Ustava i definiciju države, te posljedicama tih navoda na realno društveno i političko stanje u Hrvatskoj, svakako poslušajte u razgovoru Marka Ljubića i dr Dubravka Ljubića. U idućoj emisiji nastavljamo analizom osnovnih vrijednota hrvatskog Ustava na temelju koji se ima tumačiti svako ustavno rješenje i zakonitost državno-političkog poretka, o slabostima i prednostima tih rješenja, te kakva su bila ta rješenja do 2000. godine, a kakva imamo nakon toga do danas?
Svima vama u Domovini i iseljeništvu,
koji nas možete podržati donacijom,
biti ćemo zahvalni za svaki pa i najmanji iznos.
Naši brojevi računa su:
IBAN: HR6024840081135014505
SWIFT: RZBHHR2X
ili preko internetske platforme:
www.patreon.com/Projekt_Velebit